Nakon niza izbora koje je premijer Andrej Plenković zaokružio dominacijom na nedavno održanim stranačkim izborima u HDZ-u, dobar dio javnosti zaključio je da do kraja mandata može vladati spokojno ako njegovu političku idilu ne poremeti kakva veća afera. No, da je politika turbulentna i nepredvidljiva profesija, Plenković se ovih dana mogao uvjeriti u Saboru koji polako, ali sigurno postaje njegova najslabija točka u ovom inače stabilnom mandatu.
Nakon parlamentarnih izbora Plenković je silom prilika morao pristati na koaliciju s Domovinskim pokretom. Nije prošlo dugo od ulaska DP-a u njegovu vladu do prve afere, u čijem se središtu našao Josip Dabro, koji je zbog strasti prema oružju bio prisiljen napustiti poziciju ministra poljoprivrede, što mu nije najbolje sjelo pa je premijera pokušao ucijeniti dovodeći u pitanje tanku saborsku većinu. No Plenković ga je uspio stišati, a nakon lokalnih izbora i gotovo potpuno marginalizirati Domovinski pokret, protiv čijeg je bivšeg ministra podignuta optužnica.
Tek što se stišala priča s Dabrinim ucjenama kojima je dovodio u pitanje opstojnost vladajuće većine, a time i Plenkovićevu premijersku poziciju, medijskim je prostorom odjeknula vijest da bivši ministar zdravstva Vili Beroš razmišlja o povratku u saborske klupe. Da Beroš premijeru ne bi stvarao probleme s vladajućom većinom, hitro je zbrinut u Vinogradskoj bolnici, na temelju diskutabilnog natječaja. No ni tu Plenkovićevim problemima s vladajućom većinom nije bio kraj. Ovih je dana njegovu idilu narušio prilično neprimjetni saborski zastupnik Željko Lacković, koji je glavobolje izazvao i predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću.
Nekoliko teorija
Što se događa s parlamentarnom većinom i ima li ona minimalnih 76 ruku u Saboru, nedavno se zapitala oporba predvođena strankom Možemo, čiji su zastupnici najavili da će se obratiti Ustavnom sudu nakon što je postalo jasno da su izmjene Zakona o kaznenom postupku donesene sa 75 ruku, odnosno jednom manje od kvalificirane većine koja je nužna za donošenje zakona. Nakon što je oporba shvatila da vladajućima za donošenje važnih izmjena nedostaje ta jedna važna ruka, HDZ se digao na noge te najavio da će izmjene ZKP-a ponovno u proceduru. Da je situacija izmaknula kontroli, dalo se naslutiti i iz toga što se Jandroković morao ispričati zbog toga što je nesmotreno objavio da su izmjene prihvaćene iako za njih nije dignuto 76 ruku.
Priznajući da je pogriješio, predsjednik Sabora javnost je pokušao uvjeriti da je riječ o nenamjernoj pogrešci, a onda se ispostavilo da je ta ključna, 76. ruka koja nije podržala izmjene ZKP-a nezavisni zastupnik Željko Lacković. Nekoliko je teorija o tome zašto Lacković nije podržao te izmjene. Prema jednoj, razlog treba tražiti u tome što je on, prije nego što je ušao u Sabor, karijeru gradio kao odvjetnik, a odvjetnici nisu oduševljeni najavljenim izmjenama ZKP-a. Smatraju ih promašenima, pa će i oni, ako se izmjene ipak usvoje, tražiti ocjenu ustavnosti predloženog ZKP-a.
Svoje nezadovoljstvo izmjenama već je izrazila Hrvatska odvjetnička komora, koja se obratila Ministarstvu pravosuđa i ministra Damira Habijana upozorila da se branitelji okrivljenih neopravdano optužuju za odugovlačenje postupka. Odvjetnici također propituju zašto se izmjenama umanjuju prava obrane, a spornim smatraju i dio kojim se pokušavaju ubrzati sudski procesi, čime se Habijan pak posebno hvalio. Riječ je o održavanju sjednica optužnog vijeća bez sudjelovanja stranaka, uz izuzetak zaprimanja izjava za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka i prethodnog suđenja o zakonitosti dokaza.
Sporne izmjene
Odvjetnici su nezadovoljni predloženim ukidanjem sukcesivnog sporazumijevanja stranaka, što ne ovisi samo o obrani nego i o optužbi, a novim se izmjenama ide na štetu okrivljenika. Kritični odvjetnici smatraju da nije korektno to što se izmjenama smanjuje mogućnost obrane da propituje osnovanost optužnice pred optužnim vijećem, a smatraju da se sudski procesi ne bi skratili ako bi se sve to moralo provoditi tijekom glavne rasprave. Obrana bi, po njihovu mišljenju, tim izmjenama bila dovedena u neravnopravan položaj i nije im jasno kako se može dopustiti da optužnice koje nisu dobro analizirane budu temelj za otvaranje glavne rasprave. To pitanje možda si postavlja i odvjetnik Lacković, koji sporne izmjene nije podržao ni na saborskom Odboru za pravosuđe, gdje je ostao suzdržan. Da je Lacković imao određene zamjerke na izmjene ZKP-a, potvrdio je i šef DP-a Ivan Penava, koji je pokušao umanjiti krizu unutar vladajuće većine, međutim, upućeni kažu da je situacija ipak nešto složenija nego što žele priznati predstavnici vlasti, jer Lacković ne namjerava popustiti ni za tri mjeseca, kada bi taj prijedlog zakona trebao biti vraćen u parlament, ako u njemu ne budu preinake koje je javno uvjetovao. Dio HDZ-ovaca to tumači kao Lackovićevo inaćenje Plenkoviću, što ima smisla jer je premijer poručio da nikakvih promjena u predloženom zakonu neće biti.
Plenković je bio uvjeren da problema s donošenjem izmjena neće ni biti jer je Lacković prije nešto više od četiri tjedna podržao prvo čitanje zakonskog rješenja. No, uoči glasanja o konačnom prijedlogu, premijeru je dao do znanja da će ostati suzdržan. Unatoč tomu, u HDZ-u su vjerovali da će ZKP koji su uskladili s europskim zakonodavstvom proći u Saboru jer su ga u prvom čitanju podržali zastupnici oporbe, odnosno stranke DOMiNO, koji, međutim, o toj točki dnevnog reda u konačnici nisu glasali pa Jandrokoviću nije preostalo ništa drugo doli zaključiti da zakon ipak nije izglasan. I nakon sve ove zavrzlame Plenković uvjerava da će za tri mjeseca donijeti sadržajno identičan zakon, ali bude li on opet ovisio o Lackoviću, od toga neće biti ništa. On je, naime, u svojem posljednjem istupu o tome rekao: “I za tri mjeseca glasat ću po svojoj savjesti, a ovaj zakonski prijedlog ima prostora za doradu u segmentu koji se odnosi na prava obrane. Očekujem da ću sjesti s nadležnim ministrom i da ćemo razgovarati na tu temu. Nema ucjena, ali ima borbe za ona prava koja su meni bitna. Uvjeren sam da će se nešto dogoditi kada budem s ministrom pravosuđa razgovarao o primjedbama koje imam.”
Lacković je u parlament ušao kao kandidat na listi Domovinskog pokreta, što vjerojatno pojačava Plenkovićevu ljutnju jer iz tjedna u tjedan uviđa da ne uspijeva kontrolirati nelojalne partnere. U HDZ-u smatraju da je ovo tema na kojoj Lacković nastoji profitirati i profilirati se kao bitan politički čimbenik, što Plenkoviću ne sjeda najbolje. Dobro upućeni sugovornici iz HDZ-a tvrde nam da je potez tog zastupnika rodom iz Đurđevca ozbiljno uzrujao premijera jer je zaljuljao koalicijsku većinu, što je i u medijima protumačeno kao svojevrsni udar na Plenkovića. Nedavno su njih dvojica održala sastanak koji po svemu sudeći nije urodio plodom. Đurđevački zastupnik navodno je od predsjednika Vlade tražio da se tvrtka Komunalije Đurđevac ne pripoje Vodnim uslugama Bjelovar, kako je bilo određeno odlukom Plenkovićeve vlade.
Tanka većina
Ideja koju je Lacković iznio premijeru jest da Komunalije ostanu samostalan isporučitelj te da se spoje s komunalnom tvrtkom iz obližnje općine Kapela u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, no u tome mu Plenković, sve i da je htio, nije mogao popustiti jer su uslužna područja definirana i usklađena s Europskom unijom, iz koje je došao prijedlog o spajanju manjih distributera. To je proces koji treba provesti do kraja ove godine.
Osim toga, Lacković već dugo nije zadovoljan odnosom s HDZ-om koji ga je odbio podržati na nedavnim lokalnim izborima kao nezavisnog kandidata za koprivničko-križevačkog župana. Umjesto njega, ondje su u utrku gurnuli svojeg vremešnog župana Darka Korena, koji je u konačnici izgubio od SDP-ova Tomislava Golubića, čime je ta županija postala jedna od rijetkih u kojoj HDZ nije slavio na posljednjim lokalnim izborima. Razočaranje epilogom lokalnih izbora vjerojatno se već neko vrijeme skupljalo u Lackoviću, koji je sve manje sklon nastavku suradnje s HDZ-om. Da je tanka vladajuća većina njegova slaba točka, svjestan je i Plenković, čiji suradnici već dugo pokušavaju pronaći nove žetončiće, pa upućeni, nakon slučaja Lacković, kažu da je samo pitanje vremena kada će oni izaći iz ormara i podržati vladajuću većinu.
Već se dugo Plenkoviću nutka i dio ideesovaca, čiji unutarstranački izbori ulaze u završnicu. U Saboru trenutno sjede dvojica IDS-ovih zastupnika, Dalibor Paus i Loris Peršurić. Paus je davno dao naslutiti da nije otvoren za suradnju s HDZ-om, ali načelno, odnosi između HDZ-a i IDS-a ovise o rezultatu stranačkih izbora u toj regionalnoj stranci. Svjesni tanke većine i da više ne mogu čekati jer bi se ponovno mogli dovesti u sličan položaj, HDZ-ovci već neko vrijeme kao potencijalne žetončiće razmatraju gradonačelnika Svete Nedelje Darija Zurovca, ali i Ivicu Baksu te bivšu SDP-ovku Bošku Ban.
Novi žetončići
Znakovitim dio naših sugovornika smatra to što su Ban i Baksa bili suzdržani pri drugom čitanju, ali i u glasanju o rebalansu proračuna te o premijerovu godišnjem izvješću. Baksa je inače međimurski član Nezavisne platforme Sjever, u Sabor je ušao kao zamjena za župana Matiju Posavca, a u medijima se o njemu pisalo zbog nelogičnosti u imovinskoj kartici, u kojoj nije prijavio kuću u Međimurju, dvije tvrtke u Hrvatskoj i jednu u Slovačkoj.
O dvjema Baksinim hrvatskim tvrtkama, Interkastu i Inter Grupi IBK, lokalni su mediji izvještavali i prije nego što je on ušao u Sabor pa smo doznali da se Interkast bavi prodajom materijala za opremanje kuća, dok se Grupa IBK osnovana 2013. bavi informacijama i komunikacijama, ali godinama nema značajnijih prihoda. Svojedobno su novinari lokalnog portala e-Međimurje tvrdili da na vlastitoj koži osjećaju Baksino nepodmirivanje obveza, ali to nije naštetilo razvoju njegove političke karijere. U politici je aktivan još od 2002., kada je kao član HNS-a bio kandidat za vijećnika u Općini Belica. Nakon raskola u HNS-u priklonio se Reformistima Radimira Čačića, a onda se okrenuo Posavcu s kojim je sa samo 242 osvojena preferencijska glasa dogurao do Sabora u kojem bi mogao postati novi Plenkovićev žetončić.
Zastupnica Ban u travnju ove godine istupila je iz SDP-a, a nagađalo se da je to učinila kad je shvatila da neće biti njihova kandidatkinja za gradonačelnicu Čakovca. Nedavno je odbacila tezu da je baš ona HDZ-ov žetončić, navodeći da o tome ni s kim nije razgovarala, ali u HDZ-u kažu kako to ne znači da joj se netko iz vodstva stranke neće javiti i razgovarati o potencijalnoj suradnji. Tko god došao na razgovor s Boškom Ban, mogao bi se iznenaditi kad je vidi jer je uspjela skinuti više od 65 kilograma zahvaljujući iznimnom trudu, disciplini i zdravoj prehrani.
