U Tallinnu, samo nekoliko stotina kilometara od ruske granice, NATO je proveo najveću kibernetičku vježbu u svojoj povijesti, sedmodnevnu simulaciju digitalnog kolapsa ključnih sustava u Europi, ovih dana su objavljene snimke koje svjedoče o vrlo jakim vojnim snagama NATO-a koje su Rusima praktički ‘pod nosom’. Vojnici i stručnjaci iz gotovo svih članica Saveza, uz partnere poput Ukrajine, testirali su otpornost obrambenih i civilnih struktura na koordinirane kibernetičke napade. Vježba je održana u estonskom centru CyberRange14, koji je osnovan nakon masivnog ruskog napada 2007. godine.
Sudionici su radili u neprekidnim smjenama, simulirajući scenarij rušenja komunikacija, energetike i ključnih državnih usluga u više zemalja istovremeno. “Kibernetičko ratovanje je izuzetno stresno, čak i kad je simulirano”, opisali su nakon tjedan dana pod stalnim pritiskom digitalnih udara. Za mnoge je najveći izazov bio potpuni nedostatak jasne situacijske slike — svaki napad može istodobno pogoditi više država.
Iako se Rusija i Kina nisu izravno imenovale, nitko nije skrivao da su upravo te sile bile ključna referenca. Scenarij je pratio izmišljeni sukob u kojem agresorska država globalnim kibernetičkim operacijama pokušava destabilizirati NATO.
Sateliti padaju, sustavi se gase
Prvi napadi bili su jednostavniji, no ubrzo je simulacija prikazala kolaps satelitske komunikacije, energetskih mreža, navigacije, bankarskog sektora i vojne koordinacije. Najteži udar bio je višestruki napad na sustav satelitske komunikacije nalik Starlinku, koji je u minutama paralizirao prijenos podataka i nadzor ključnih sustava. “Potpuno su izgubili kontrolu nad sustavom, do samog brisanja podataka”, rekao je Ezio Cerrato, zamjenik direktora vježbe.
U drugom scenariju protivnik je kompromitirao sustave za upravljanje gorivom, prisilivši države da racionaliziraju zalihe i isključuju dijelove mreže kako bi spriječile širenje napada.
Granice u kibernetičkom prostoru ne postoje
Direktor vježbe, američki zapovjednik Brian Caplan, naglasio je da se napadi mogu preliti iz jedne zemlje u drugu bez ikakvih barijera. Zato je presudna brza razmjena informacija među saveznicima i zajedničko procjenjivanje prijetnji u realnom vremenu.
NATO istodobno razvija i AI sustave koji bi trebali pomagati zapovjednicima u ubrzanom donošenju odluka. Riječ je o chatbotu treniranom na modelu OpenAI-ja, koji bi trebao analizirati situaciju tijekom velikih kibernetičkih incidenata.
Lažne vijesti i pravna siva zona
Sudionici su se prvi put morali suočiti i s masovnom kampanjom dezinformacija koja je pratila tehničke napade — niz izmišljenih “vijesti”, lažnih dokumenata i manipuliranih rasporeda izazivao je paniku i kaos. Time je testirano kako bi NATO reagirao kada kibernetički napad uključuje i informacijsko ratovanje.
Pravni stručnjaci pratili su svaki korak, upozoravajući da odgovori moraju biti unaprijed definirani. “Ne možemo improvizirati usred krize”, rekao je američki vojni pravnik Tyler Smith.
