Njemačka ulazi u povijesno najskuplju proračunsku godinu. Rekordan iznos, snažan rast zaduživanja i drastično povećanje ulaganja u vojsku izazvali su burne rasprave u Bundestagu. No unatoč kritikama, vladajuća koalicija progurala je financijski plan koji će oblikovati budućnost najveće europske ekonomije i značajno povećati njen dug.
Savezna vlada predstavila je proračun prema kojem će Njemačka u idućoj godini potrošiti 524,5 milijardi eura, što je čak 21,5 milijardi više nego ove godine. Riječ je o jednom od najambicioznijih financijskih planova u povijesti zemlje.
Gotovo 100 milijardi eura bit će pokriveno novim zaduživanjem, dok će se dodatnih 83 milijarde duga generirati kroz posebne fondove namijenjene Bundeswehru, infrastrukturi i klimatskim projektima.
Gdje ide najviše novaca?
Dokument su podržale vladajuće stranke, koje su osigurale 322 glasa, dok je 252 zastupnika glasalo protiv. Najveći dio novca i dalje odlazi na socijalu – sektor koji tradicionalno čini okosnicu njemačkog proračuna. Ministarstvo rada raspolagat će s čak 197,34 milijarde eura, a od toga više od 128 milijardi ide na: mirovine, osnovno osiguranje u starosti i naknade u slučaju invalidnosti.
Ovaj iznos potvrđuje da Njemačka nastavlja snažno ulagati u socijalnu sigurnost, unatoč rastućem proračunskom pritisku. Prema pisanju Bilda, ministar obrane Boris Pistorius dobit će oko trećinu više sredstava nego ove godine.
Kad se uključi i poseban fond za Bundeswehr, ukupni vojni izdaci penju se na oko 108 milijardi eura, što je najviša razina od završetka Hladnog rata. Ovo povećanje dolazi u trenutku kada Njemačka želi ispuniti obvezu NATO-a o ulaganju 2 % BDP-a u obranu i ojačati vojsku nakon godina zanemarivanja.
Rastući dug
Sve veće zaduživanje ima i svoju cijenu. Samo u 2026. godini Njemačka će morati izdvojiti 34 milijarde eura na ime kamata. Za usporedbu, to je gotovo jednako zbroju proračuna ministarstava obrazovanja, stanovanja i razvoja.
Ovakav omjer troškova otvara pitanje dugoročne održivosti njemačkih financija, ali vlada inzistira da su ulaganja u sigurnost i energetsku tranziciju nužna. Prema proceduri, usvojeni proračun ide u Bundesrat, gdje se može kritizirati, no ne može biti blokiran.
Nakon toga zakon ide na potpis njemačkom predsjedniku, čime postaje službeno važeći.
