U ožujku 2024. godine Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH održao je samo jednu sjednicu, na kojoj se glasovalo o Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, jednom od najvažnijih zakona za europski put BiH. Zastupnik Ujedinjene Srpske Milan Petković na tu sjednicu nije došao, ali je u istom mjesecu primio više od pet tisuća maraka plaće i paušala.
Kako otkriva platforma Odgovorno.st, Petković je u 2024. i 2025. godini propustio ukupno četiri sjednice na kojima se glasovalo o šest ključnih antikorupcijskih zakona. Ipak, primio je gotovo 16 tisuća maraka. Za Detektor kaže kako “nije profesionalni zastupnik”, da radi kao odvjetnik i da “ima pravo ne doći ni na jednu sjednicu”.
Sličan obrazac ponavlja se i kod drugih parlamentaraca. Novinar CIN-a Ibro Čavčić objašnjava kako zastupnici mogu izostajati sa sjednica tijekom čitavog mandata bez ikakvih posljedica po primanja. Sankcija praktički ne postoji, osim simboličnog gubitka toplog obroka ako otvore bolovanje.
Transparency International upozorava da je nedolazak na sjednice godinama služio kao mehanizam političke blokade, osobito kod zakona važnih za europske integracije. Posebno je dugo blokiran Zakon o Sudu BiH, jedan od 14 prioriteta Europske komisije, zbog neslaganja stranaka oko lokacije apelacijskog odjela.
Podaci Detektora pokazuju kako zakone od europskog značaja nisu glasovali ni SDA-ovi zastupnici Midhat Čaušević i Edin Ramić, kao ni SNSD-ov Obren Petrović, koji je istodobno primao više od sedam tisuća maraka mjesečno uz dodatke za odvojeni život, prijevoz i regres. U nizu izostanaka nalaze se i delegati Doma naroda Snježana Novaković Bursać, Sredoje Nović, Džemal Smajić i Dženan Đonlagić.
Istraživanje pokazuje kako plaće redovito dolaze, ali zakoni koji bi ojačali borbu protiv korupcije – ne. Od siječnja 2024. do rujna 2025. novinari Detektora pratili su rad oba doma Parlamenta BiH i bilježili aktivnosti zastupnika. Rezultati pokazuju da je više od deset parlamentaraca izostalo s ključnih glasovanja, dok političke blokade nadjačavaju javni interes.
“Da odgovaraju građanima, rijetko bi se pojavljivali”, zaključuje Čavčić. Traljić iz TI-ja dodaje kako je u zemlji sa “zarobljenim institucijama” zastupnicima važnije zadovoljiti stranačke šefove nego birače.
Cijeli istraživački članak s grafikama i detaljnim individualnim podacima pročitajte na portalu Detektor.
