Pitanje državne imovine ponovno je ovih dana aktualizirano, jer je skupina zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine aktivirala novi prijedlog zakona. Ni ovom pokušaju nitko ne daje velike izglede za uspjeh, s obzirom na to da sličan prijedlog, upućen iz Predsjedništva BiH, nije prošao krajem prošle godine. Može li se između dvaju maksimalističkih prijedloga o titularima imovine, o kojima nema suglasnosti ni politike ni struke, pronaći treće rješenje?
Trebaju li država ili njezini entiteti biti titulari imovine koja je već 20 godina pod zabranom raspolaganja? Odgovor, ni ovoga puta, izvjesno neće dati Parlamentarna skupština, iako na to upućuju brojne odluke Ustavnog suda BiH, prenosi BHRT.
„Put je sasvim jasan – ili da državni parlament donese zakon, što je u ovim aktualnim političkim okolnostima vrlo teško očekivati u skorijoj budućnosti, ili da se ide u dodatnu regulaciju u okviru Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom“, kaže Albin Muslić, zastupnik SDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, ističe da zbog neriješenog pitanja državne imovine stoji golema vrijednost investicija.
„Oko 15 milijardi eura investicija čeka zato što nismo do kraja razriješili odnose kada je riječ o Zakonu o državnoj imovini. Mislim da tu treba biti vrlo jasan – to se mora staviti u funkciju svih građana BiH, osobito tamo gdje se gradi javna infrastruktura.“
S druge strane, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, ponavlja da je pitanje imovine riješeno Daytonskim sporazumom.
„Imovina je definitivno riješena Daytonskim sporazumom. Suprotstavili smo se Christianu Schmidtu koji je htio tu imovinu centralizirati. Ta imovina se neće centralizirati, a upravo će se na pitanju imovine, čini se, raspasti BiH, čemu se, očigledno, približavamo.“
Član nekadašnje Komisije za državnu imovinu smatra da se rješenje nalazi između dvaju maksimalističkih zahtjeva – u dodjeli imovine jedinicama lokalne samouprave, što ipak nailazi na otpor dijela pravne struke.
„Poljoprivredno zemljište u Bijeljini bilo je vezano za Bijeljinu, a ne za RS, i sasvim je normalno da lokalna zajednica po pravu korištenja ima pravo vlasništva nad tim zemljištem, jer se život u suštini odvija u lokalnim zajednicama, dok se na razini države i entiteta ipak manje toga događa“, kaže Mlađan Mandić, bivši pravobranitelj BiH.
Pravni stručnjak Milan Blagojević s tim se ne slaže.
„Prvo, to nije dobro jer bi to bio zakon donesen na razini BiH, a BiH nema ovlasti donositi takav zakon. Drugo, time bi RS ono što je njezino prepustila lokalnim zajednicama.“
Blagojević smatra da preambula Ustava, u kojoj se poziva na ženevske principe, uključujući i teritorijalno razgraničenje entiteta, daje pravo entitetima da budu titulari državne imovine. Na tom je tragu i bivši predsjednik Ustavnog suda BiH, Zlatko Knežević, sada savjetnik ministra pravde RS-a, koji objašnjava što bi zapravo trebala biti imovina Bosne i Hercegovine.
„Ono što je Ugovorom o sukcesiji preneseno u vlasništvo BiH – to i jest BiH. Nemoguće je diplomatsko-konzularna predstavništva dijeliti i pretvarati u entitetsko ili bilo koje drugo vlasništvo.“
Iniciranje nove rasprave o državnoj imovini moglo bi biti uvod u pokušaj ublažavanja zabrane raspolaganja, što je u svom izvješću Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda nagovijestio visoki predstavnik Christian Schmidt, govoreći o prepreci investicijama i razvoju.
