Zagovornici neproliferacije pozvali su britansku vladu da preispita planove o glasanju protiv UN-ove rezolucije kojom bi se istražile posljedice nuklearnog rata. Ova će se rezolucija razmatrati u petak na odboru Opće skupštine UN-a, gdje se očekuje velika podrška većine zemalja. Rezoluciju su inicirale Irska i Novi Zeland s ciljem osnivanja međunarodnog panela stručnjaka koji bi istraživali globalne učinke različitih scenarija nuklearnih sukoba.
Diplomatski izvori predviđaju da će SAD i Kina ostati suzdržani pri glasanju, dok bi Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija i Sjeverna Koreja mogle glasovati protiv, stvarajući time potencijalni rizik za ugled Londona i Pariza u pitanjima nuklearnog razoružanja. Velika Britanija i Francuska još nisu komentirale svoje stavove, a diplomati u New Yorku tvrde da bi konačna odluka mogla pasti tek pred samo glasanje, prenosi The Guardian.
Nedostatak reakcije od strane nove britanske laburističke vlade izazvao je nezadovoljstvo među organizacijama koje se zalažu za kontrolu nuklearnog naoružanja. Patricia Lewis, voditeljica programa za međunarodnu sigurnost u Chatham Houseu, izrazila je razočaranje rekavši kako su mnogi očekivali drugačiji pristup. “Vjerovalo se da će laburisti promijeniti stav prema nuklearnom naoružanju, no možda je ovo njihov pokušaj da se prikažu konzervativnijima od prethodne vlade”, izjavila je Lewis, napominjući da bi suzdržanost kao pozicija Ujedinjenog Kraljevstva bila mnogo primjerenija.
Predloženi panel bio bi prvi mandatirani znanstveni odbor UN-a koji bi istraživao učinke nuklearnih sukoba od 1988. godine, a stručnjaci naglašavaju da su u međuvremenu znanost i globalne nuklearne prijetnje znatno evoluirale. Rusija i Sjeverna Koreja, zemlje koje su često prijetile nuklearnim oružjem, danas su u dubljem savezu, što dodatno naglašava važnost međunarodnih studija o potencijalnim učincima takvih sukoba.
Ugrožena reputacija Ujedinjenog Kraljevstva
Lewis je također upozorila da bi protivljenje Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske moglo narušiti njihov ugled među drugim članicama UN-a, osobito jer obje zemlje aktivno traže podršku za osude ruskih postupaka. “Ovo je prilika za Veliku Britaniju da pokaže solidarnost s državama koje osuđuju agresivnu retoriku”, istaknula je Lewis, navodeći kako bi Londonu ovo moglo pomoći u uključivanju zemalja poput Južne Afrike i Brazila u veće dijaloge o nuklearnim pitanjima.
Stručnjaci također vjeruju da je odluka Ujedinjenog Kraljevstva možda rezultat tihe suradnje s Francuskom, koja želi izbjeći situaciju u kojoj bi bila jedini europski saveznik Rusije i Sjeverne Koreje u protivljenju rezoluciji.
Fizičar Zia Mian, suvoditelj programa za znanost i globalnu sigurnost na Sveučilištu Princeton, iznio je mišljenje da bi ovakav stav mogao ojačati diplomatske veze između Londona i Pariza. “Francuzi ne žele ostati sami s Rusima i Sjevernokorejcima u protivljenju,” dodao je Mian.
Podrška međunarodne znanstvene zajednice
Ranije ove godine, Kraljevsko društvo Velike Britanije podržalo je zajedničku izjavu akademija znanosti država članica G7, u kojoj se naglašava da znanstvena zajednica mora nastaviti istraživati i komunicirati dokaze o katastrofalnim posljedicama nuklearnog rata na ljude i planet. Iako su neke vlade već provele vlastite studije, pristaše rezolucije tvrde da bi UN-ov panel mogao uspostaviti međunarodni konsenzus te postati znanstveni “zlatni standard”, sličan Međuvladinom panelu za klimatske promjene.
Andrey Baklitskiy, istraživač UN-ovog Instituta za istraživanje razoružanja, ističe da bi istraživanja takvog panela mogla odvratiti zemlje od upotrebe nuklearnog oružja, ukazujući njihovim liderima na stvarne posljedice nuklearnih sukoba.
“Učenje o učincima nuklearnog rata moglo bi izvršiti dodatni pritisak na vlade da izbjegnu ovakav scenarij”, rekao je Baklitskiy, dodajući kako bi javnost, ali i saveznici, mogli otvoreno izraziti protivljenje potencijalnom nuklearnom sukobu.
Glavni ruski nuklearni strateg predlaže kako pacificirati Europu koja se sprema na 3. svjetski rat
