Ratna propaganda jedna je od ključnih elemenata ratnog sukoba. Stoga ne čudi da se ona uveliko koristi kako u zemlji zahvaćenoj sukobom tako i izvan nje. Međutim, upravo iz razloga široke upotrebe iznimno je podložna korištenju lažnih fotografija, snimka i izjava. Primjer tomu je i jedan od posljednjih videa koji se širi Facebookom, a koji navodno pokazuje NATO-ove snage u ruskoj regiji Kursk na koju je početkom kolovoza Ukrajina pokrenula ofenzivu. Snimka traje svega 19 sekundi i na njoj je nekoliko vojnika koji se bore na ulici, usred eksplozija i dima, pokraj izgorjelog automobila. Zvučnu pozadinu čine pucnjava i dramatična glazba. Tijekom trajanja sam snimke umetnut je natpis “NATO plaćenici u Kursku (Rusija”, dok u opisu na Facebooku posta stoji “Plaćenici zapadnih zemalja #Nato”. Međutim, spomenuta snimka nema veze s navodnim vojnim potezom.
Štoviše, snimka nije nastala u ruskoj pograničnoj regiji Kursk niti na bilo kojem drugom stvarnom ratištu. Naime, prikazani vojnici nisu plaćenici NATO-a ili zapadnih zemalja, već glumci. Snimka zapravo prikazuje isječak iz ruske ratne drame “Luchshiye v adu” (Najbolje u paklu) koja je svoju premijeru imala u listopadu 2022. godine, znači svega nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Ratna drama također je korištena u Putinovoj propagandi, a film prikazuje sukob dvije vojske neimenovanih država. Priča filma prati “bijele” i “žute” nacionaliste.
Tako “bijeli” izvode operaciju zauzimanja nekoliko zgrada, s krajnjim ciljem zauzimanja promatračnice i juriša zrakoplova na ciljeve iza neprijateljskih linija. Međutim, te zgrade već su okupirane “žutim” jedinicama koje su spremne na borbu do kraja. Godina i mjesto bitke nisu naznačeni u filmu. Međutim, promatrači pretpostavljaju da “bijeli” predstavljaju Ruse, a “žuti” Ukrajince. Također, istaknimo da filmski stručnjaci ističu kako plaćenici koji su prikazani u filmu predstavljaju rusku paravojnu skupinu Wagner, a prema ruskim medijima, autorstvo se pripisuje i bivšem vođi te skupine Jevgeniju Prigožinu. Film traje gotovo dva sata, a i dalje ga je moguće pogledati na YouTubeu, gdje se, nakon sat i četiri minute, može pronaći scena iskorištena za netočnu tvrdnju s društvenih mreža.
‘Vojni zahtjevi Ukrajine’
Podsjetimo, ruska vojska je u četvrtak priopćila da je zauzela 10 mjesta na području Kurska gdje su ukrajinske snage od iznenadnog prodora u kolovozu zauzele dio ruskog teritorija, a ruska kontraofenziva dolazi u trenutku posjeta američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena Poljskoj na kojem će glavna tema biti pomoć Ukrajini. Blinken je stigao u posjet Varšavi nakon Kijeva, gdje je obećao da će hitno razmotriti “vojne zahtjeve Ukrajine” koja posebno želi biti u mogućnosti udariti duboko u ruski teritorij zapadnim oružjem.
Ukrajinska vlada ne prestaje osuđivati sporost Amerikanaca i Europljana po tom pitanju. U Moskvi je ministarstvo obrane objavilo da su ruske snage “u dva dana oslobodile 10 mjesta” tijekom “ofenzivnih operacija” u Kurskoj oblasti. Ukrajinske snage su tamo zauzele oko 100 sela. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij izjavio je u četvrtak da su ruske trupe započele kontraofenzivu u Kurskoj oblasti u Rusiji, ali da sve ide po ukrajinskom planu, ne navodeći nikakve detalje.
Od prvih ukrajinskih vojnih uspjeha, bojišnica u Kursku je uglavnom bila zamrznuta, a cilj Ukrajine je bio odvratiti rusku vojsku od napada na Donbas, no bezuspješno. U stvari, glavnina borbi se odvija u Donbasu gdje ruske trupe napreduju i sve više se približavaju strateškom gradu Pokrovsku. Zelenskij je u četvrtak kritizirao “kašnjenje” Zapada kada je riječ o udarima dalekometnim oružjem u dubinu ruskog teritorija. “Moramo biti iskreni: odlaganje procesa naše upotrebe odgovarajućeg naoružanja u vojne svrhe na teritoriju Ruske Federacije dovodi do toga da je Moskva angažirana na premještanju vojnih ciljeva dublje na svojem teritoriju”, naglasio je on.
‘Žrtva agresije ima pravo braniti’
No, Amerikanci i dalje ne popuštaju i ne žele dozvoliti Kijevu da gađa ciljeve u Rusiji zbog bojazni od eskalacije s Moskvom. Blinken je rekao da se “užurbano radi kako bismo osigurali da Ukrajina ima ono što joj je potrebno da se učinkovito brani”, dodajući da bi američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Keir Starmer trebali uskoro razgovarati o tim zahtjevima. S druge strane, poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski ponavlja da se “žrtva agresije ima pravo braniti”.
Rusija je obećala “primjeren” odgovor ako bi Zapad udovoljio zahtjevu Kijeva vezano uz projektile dugog dometa. Blinken će u Varšavi također razgovarati i o pozivu ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe susjednim zemljama da gađaju ruske dronove koji prelijeću preko zapadnih dijelova Ukrajine. U Pokrovsku, gradu s 53.000 stanovnika na istoku zemlje, ruske trupe su na 10 kilometara od grada u kojem je prekinuta opskrba vodom i plinom. “Stanje je teško i neće se uskoro popraviti”, upozorio je pokrajinski guverner Vadim Filačkin,piše Direktno.hr.
* Tekst je nastao u okviru projekta “Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?”, kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.