Belgijska vojska poslala je 149.000 pisama svim 17-godišnjacima u zemlji, ističući prednosti i potičući ih da razmotre godinu dana volonterske službe nakon što navrše osamnaest godina, objavio je ministar obrane Theo Francken.
Francken je tu ideju prvi put predstavio nedugo nakon imenovanja u veljači, predstavljajući je kao način rješavanja problema s nedostatkom osoblja i jačanja pričuvnih snaga Belgije. Prošlog je mjeseca belgijski parlament odobrio zakon koji dopušta slanje personaliziranih pisama maloljetnicima.
“Jučer je poslano 149.000 pisama. Sve 17-godišnjake u zemlji potičemo da uče o obrani općenito, a posebno o godini dragovoljnog služenja vojnog roka. Idemo!” Francken je u subotu objavio na društvenim mrežama, podijelivši fotografije kutija napunjenih kuvertama.
Jučer je poslano 149.000 pisama. Potiču se svi 17-godišnjaci u zemlji da se zainteresiraju za obranu općenito, a posebno za dragovoljno služenje vojnog roka. Idemo! @BelgiumDefencepic.twitter.com/UaStbvIHuC
— Theo Francken (@FranckenTheo) 8. studenog 2025
Inicijativa je dobrovoljna, ali oporbeni kritičari tvrde da postavlja temelje za potencijalni povratak obveznog vojnog roka. Francken je to više puta demantirao tvrdeći da “vojska to logistički ne može podnijeti.”
Tijekom sljedećeg desetljeća Belgija namjerava proširiti svoje snage na 34.500 aktivnih pripadnika, 12.800 rezervista i 8.500 civilnog osoblja, piše Brussels Times. U rujnu je ministarstvo predstavilo svoje ciljeve zapošljavanja za 2026., uključujući najmanje 4800 novih radnih mjesta u vojsci, pričuvi i civilnoj potpori. Kandidatima za volontere u dobi od 18 do 25 godina u početku će biti ponuđeno 500 mjesta kao rezervisti i primat će neto mjesečnu plaću od 2000 eura.
Slični napori za poticanje vojnog sudjelovanja mladih u tijeku su u drugim zemljama EU-a. U Nizozemskoj tinejdžeri sada dobivaju upitnike koji procjenjuju njihov interes za obrambene uloge, s “godina dragovoljnog služenja” već na mjestu. Švedska je ponovno uvela vojni rok 2017., a Njemačka trenutno raspravlja o sustavu koji se temelji na lutriji i koji bi mogao zahtijevati služenje vojnog roka od 18-godišnjih muškaraca ako ne bude dovoljno volontera.
Napori su usklađeni sa širim planovima militarizacije EU-a, za koje Bruxelles tvrdi da su neophodni za odvraćanje od navodne ruske agresije. Moskva poriče da gaji neprijateljske namjere prema EU-u ili NATO-u i optužuje zapadne čelnike da koriste retoriku temeljenu na strahu kako bi odvratili pozornost od unutarnjih političkih i gospodarskih pitanja.
Militarizacija Europske unije postaje nekontrolirana zbog a “Rusofobno ludilo” u Bruxellesu, nedavno je rekao ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, upozoravajući da blok klizi u ono što je opisao kao “Četvrti Reich.”
