Ako su 2023. i 2024. bile godine koje su uvele umjetne inteligenciju u svakidašnju upotrebu, 2025. godina mogla bi biti početak mrtvog interneta – onog u kojem se većina razgovora odvija između samih botova.
Botovi su već posvuda.
- Oko 65% svih Twitter profila su botovi (izvor: 5th Column*)
- Još 2023. godine botovi su bili odgovorni za 49.60% svih internet aktivnosti! (izvor: soax)
“ Očekujemo da će AI profili zapravo biti prisutni na sličan način kao današnji korisnici. Imat će biografije i profilne slike te će moći stvarati i dijeliti sadržaj“ ~ Connor Hayes, Meta-ov potpredsjednik za genAI proizvode.
Ovako je Facebook najavio da će u 2025. godini nakrcati platformu s AI profilima, navodno s ciljem privlačenja mladih koji su trenutno na TikToku i SnapChatu.
No istina je da Facebook gubi korisnike (baš kao i Twitter tj. X) pa im botovi služe za lažiranje i broja korisnika i interakcije. To naravno rade radi zarade, ali i političkog utjecaja.
Čemu služe botovi?
Uloga botova je da predstavljaju ljude. Dok neki botovi imaju legitimne svrhe (poput korisničke podrške ili zakazivanja objava), zlonamjerni botovi mogu nanijeti štetu korisnicima i platformama na različite načine.
Koliko su botovi opasni?
Botovi na društvenim mrežama mogu biti opasni iz više razloga, ovisno o njihovoj upotrebi.
Aktivnost botova je brza i neprekidna, jer botovi nisu ljudi pa se ne umaraju. Pritom ih ne morate ni plaćati. Oni potiču određene aktivnosti i interakcije, a što je više aktivnosti na nekoj platformi, to više rastu cijene dionica.
No botovi služe i za zaradu preko lažiranja klikanja na oglase, zarade putem prijevara i phishing napada ili pak manipulacije javnim mnijenjem. Političari su odavno shvatili moć manipulacije pa su tako za već za prvu Trumpovu pobjedu na izborima okrivili vrlo aktivne botove i širenje „fake newsa“. Čak su i naši predsjednički kandidati na nedavnim izborima optuženi da su im popularnost poticali botovi, čitali ste o tome vjerujem.
Ukratko, botovi glume ljude, a služe za:
1. Širenje dezinformacija
Botovi brzo šire lažne informacije te tako jako utječu na javno mnijenje. Masovnih lajkanje i komentiranjem stvaraju iluziju masovne podrške nekoj temi, pa tako lažna vijest postane uvjerljiva. Primaran je fokus na negativu jer se pokazalo da ljudi najsnažnije reagiraju na ljutnju ili bijes.
2. Manipulacija javnim mnijenjem
Neki botovi se koriste za stvaranje lažnih kampanja, koje izgledaju kao da su ih pokrenuli građani, s ciljem popularizacije određenih narativa. Nakon toga nastupaju politički botovi koji populariziraju polarizirajući sadržaj gađajući u srž ljudskih emocija.
3. Prijevare, lažni klikovi i phishing napadi
Botovi se predstavljaju kao stvarni ljudi kako bi prevarili ljude da podijele osobne podatke, ukradu im lozinke ili druge osjetljive informacije. Mnogi korisnici neće znati s kim razgovaraju, a AI je jako dobar u manipuliranju ljudima i stvaraju neke slike o određenim temama ili osobama.
Osim toga, botovi vam troše novac. AI profili klikaju na oglase i troše budžete organizacijama. Oglašivači zakupljuju oglase, a ne znaju zapravo znati jesu li na njihov oglas kliknuli pravi ili lažni ljudi
Teorija mrtvog interneta
Ako botovi budu glavni na društvenim platformama, to bi moglo rezultirati mrtvim internetom. Teorija mrtvog interneta kaže da aktivnosti i sadržaji na internetu u velikoj mjeri stvaraju i automatiziraju botovi. A što se događa kada botovi razgovaraju s botovima? Veliko ništa.
Zašto bi botove trebalo zakonom zabraniti?
„Ako smo zaštitili financijski sektor jer smo zabranili lažne krivotvorene novčanice, trebamo zabraniti i lažne ljude- botove,“ piše Harari u svojoj najnovijoj knjizi Neksus u kojom se bavi analizom kontrole podataka kroz ljudsku povijest.
Slažem se s njim. Botovi su opasni. Stvaraju lažnu sliku stvarnosti koju većina ljudi danas upija primarnog kroz online aktivnosti. Obzirom da algoritmi preferiraju bijes i ljutnju, viđamo sve više negative i to upijamo u sebe. Emotivna smo bića pa reagiramo. Povodimo se za masama. Volimo ići za drugima, oponašati tuđe ponašanje kako bismo se bolje uklopili i bili prepoznati. Zato puno žena nosi istu odjeću, ima iste usne ili obrve, a loši dečki voze uglavnom jednu marku auta. Na internetu je puno lakše biti dijelom većine, samo staneš lajk ili share.
Imitacija tijekom vremena postane stvaran život. Tako su i u showu Jerryja Springera u početku poticali publiku da glasno viče „Jerry! Jerry!“ kako bi gledatelji mislili kako je Jerry super popularan. A onda bi drugi gledali show da vide zašto je on super popularan i tako je zapravo rasla gledanost. Fejkanjem do uspjeha. „Jerry“ se preselio na online , a mi smo ti naivni gledatelji.
Ako botovi mogu uz pomoć algoritama promijeniti narativ, drastično utjecati na ljude i varati ih na broje načine, to su sve dobri razlozi da ih u budućnosti zabranimo.
Botove uglavnom ne koriste pošteni. Ali svijetom ni ne vladaju pošteni. Pa će botovi vjerojatno ostati.
* Platforma 5th Column je AI koji otkriva botove ili neautentične profile na društvenim mrežama, stvorena da prati prijevare u oglašavanju ( pri čemu se do 32% love gubi). Platforma je pokrenuta 2021. godine kao odgovor na napad ruskog botneta SANA na društvenim mrežama tijekom državnog udara u Mjanmaru, kada je Pentagon bio meta dezinformacijskih kampanja.
