Diplome, priručnik za engleski jezik, kineski dokumenti i nekoliko osobnih stvari ostali su u crnoj torbi u sarajevskom hostelu nakon smrti Ehmetjana Eheta.
Ovaj 42-godišnji Ujgur, svjedok logora za muslimansku manjinu u Kini, posljednje je dane proveo u Sarajevu, gdje je preminuo u Kliničkom centru prije dva mjeseca. Njegovo tijelo od kraja svibnja i dalje se nalazi u mrtvačnici bez sprovoda, piše Radio Slobodna Europa.
Kineske vlasti koče pokop
Prema tvrdnjama ujgurskih aktivista i prijatelja preminulog, kineske vlasti odugovlače s preuzimanjem tijela, dok ujgurskim organizacijama nije dopušteno da preuzmu tijelo i Ehmeta pokopaju dostojanstveno i u skladu s islamskim običajima.
Iz kineskog veleposlanstva u Sarajevu potvrđuju smrt: „Gospodin Ai Haiti preminuo je uslijed bolesti u Sarajevu“, te dodaju kako su odmah kontaktirali obitelj i pružaju pomoć u rješavanju posljedica.
Tko je bio Ehmetjan Ehet (Ai Haiti)?
Ehmetjan Ehet, čije se službeno ime u kineskim dokumentima vodi kao Ai Haiti, bio je učitelj i čuvar u logorima za Ujgure u kineskoj regiji Xinjiang između 2016. i 2021. godine.
Kina je 2014. godine pokrenula kampanju “Snažan udar protiv nasilnog terorizma” usmjerenu protiv Ujgura i drugih turskih muslimana, u sklopu koje su otvoreni logori za internaciju. Prema procjenama, kroz te logore prošli su milijuni ljudi, a zabilježena su teška kršenja ljudskih prava – od političke indoktrinacije i prisilnog rada do razdvajanja obitelji i ograničavanja vjerskih sloboda.
Prema svjedočenju Abduwelija Ayupa, ujgurskog pisca i aktivista, Ehet je bio prisiljen raditi kao čuvar i učitelj u logorima. Po napuštanju Kine, 2023. godine uspio je preko Uzbekistana stići u Istanbul, gdje je stupio u kontakt s Ayupom.
Prelazak granica i borba za sigurnost
Ayup ističe da je Ehet imao poseban status zahvaljujući svojoj obrazovanosti, što mu je omogućilo da dobije putovnicu i napusti Kinu. Promijenio je i svoje ime, nastojeći ga prilagoditi kineskim standardima kako bi izbjegao diskriminaciju i olakšao putovanja.
Bio je vrlo oprezan kada je govorio o onome što je doživio u Kini, bojeći se za sigurnost svoje obitelji koja je još uvijek ondje. Ipak, svjedočio je u češkom parlamentu u studenom 2023., ali samo djelomično i bez videozabilježbe, upravo zbog straha. Zatražio je azil u Češkoj, ali nije ga dobio i vratio se u Tursku.
Sarajevo – posljednja stanica
U travnju 2025. javio se prijatelju iz Bosne i Hercegovine, rekavši da je u Sarajevu i da pokušava zatražiti azil ili krenuti dalje prema nekoj europskoj zemlji. Potom je nestao, a 31. svibnja prijatelj je dobio vijest o njegovoj smrti – informaciju je prenio gost hostela s kojim je Ehet boravio.
Iz hostela u starom dijelu Sarajeva potvrđeno je da je Ehet bio smješten nekoliko noći. „Bio je vidno bolestan, slab i iscrpljen. Savjetovao sam mu da ide u bolnicu, a na kraju ga je odveo drugi gost, također musliman iz Kine koji živi u Turskoj. Kasnije mi je javio da je Ehet preminuo“, kazao je vlasnik hostela.
Torba s njegovim stvarima, uključujući diplome i novčanice iz jedne afričke zemlje, ostala je u hostelu. Ayup je potvrdio da je Ehet kratko radio u Africi, ali nije otkrio u kojoj zemlji.
Sumnja na smrt od malarije
Prema neslužbenim informacijama iz Kliničkog centra Sarajevo, liječnici sumnjaju da je uzrok smrti bila malarija. No, do zaključenja teksta iz te ustanove nije stigao službeni odgovor na upit o tijeku liječenja i točnom uzroku smrti.
Svjetski ujgurski kongres pokušao preuzeti tijelo – bezuspješno
Smrt Ehmetjana Eheta izazvala je pažnju i Svjetskog kongresa Ujgura, krovne organizacije ujgurske dijaspore sa sjedištem u Münchenu. Putem partnerske humanitarne organizacije pokušali su preuzeti tijelo, ali im to nije dopušteno. Kineska ambasada izjavila je da će oni preuzeti tijelo jer je posjedovao kinesku putovnicu – no tijelo se i dalje nalazi u mrtvačnici.
Aktivisti diljem svijeta traže da se Ehet pokopa prema islamskim običajima, bojeći se da Kina nastoji kontrolirati i taj aspekt ujgurskog identiteta. Radio Free Asia je već izvijestio da kineske vlasti u Xinjiangu osnivaju krematorije suprotno muslimanskoj tradiciji ukopa.
“Ni mrtav nije slobodan”
Ayup se prisjetio njihovih razgovora iz vremena provedenog u Turskoj: „Govorio je da želi živjeti bilo gdje gdje ne dopire ruka Komunističke partije Kine. Nažalost, ni mrtav nije našao mir. Izgleda da na ovom svijetu ne postoji mjesto bez ruke Komunističke partije“, zaključio je.
UN i Human Rights Watch o logorima
Ujedinjeni narodi su 2022. izvijestili o „ozbiljnim kršenjima ljudskih prava“ Ujgura i drugih manjina u Xinjiangu u sklopu kineske politike nacionalne sigurnosti. Kina je sve optužbe odbacila kao neutemeljene i politički motivirane.
Human Rights Watch je upozorio da kineska vlada strogo kontrolira mogućnosti putovanja Ujgura, često im oduzima dokumente i kažnjava kontaktiranje s inozemstvom, čime izravno krši njihovo međunarodno priznato pravo na slobodu kretanja.
