Nasilje nad zdravstvenim radnicima u Bosni i Hercegovini iznimno je rašireno i predstavlja ozbiljan problem za zdravstveni sustav, pokazuje istraživanje “Prevalencija i utjecaj nasilja na radnom mjestu nad zdravstvenim radnicima u Bosni i Hercegovini” koje su proveli nefrolog mr. sc. dr. Vedad Herenda, Elvedina Žiga i Dženana Hrlović.
Kako je Herenda izjavio za Fenu, čak 93,4 posto zdravstvenih radnika u BiH tijekom svoje karijere doživjelo je neki oblik nasilja na poslu, dok je 70,6 posto navelo da su bili izloženi nasilju u posljednjih 12 mjeseci. Najčešći počinitelji nasilja su, navodi on, osobe iz okruženja pacijenta, ponajprije članovi obitelji pacijenata i druge osobe u pratnji.
“Nasilje na radnom mjestu obuhvaća incidente u kojima su radnici zlostavljani, ugrožavani ili fizički napadnuti u okolnostima vezanim uz njihov posao, uključujući i putovanje na posao. Zdravstveni radnici zbog stalnog kontakta s pacijentima posebno su izloženi riziku od agresije, što čini čak 75 posto svih prijavljenih slučajeva nasilja na radnom mjestu”, kaže Herenda.
Znanstveni rad objavljen je u posljednjem broju međunarodno recenziranog časopisa Croatian Medical Journal, a proveden je pomoću upitnika Svjetske zdravstvene organizacije u kojem su sudjelovali različiti profili zdravstvenih radnika.
Rezultati pokazuju da je verbalno nasilje najrasprostranjeniji oblik zlostavljanja, pojavljuje se od dva do deset puta češće od fizičkog nasilja, i to posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U BiH je pojava nasilja viša nego u većini zemalja jugoistočne Europe, viša nego u Bugarskoj i Srbiji, ali niža kada je riječ o fizičkom nasilju. Slične stope zabilježene su u Gruziji, Etiopiji i Bangladešu, dok su stope verbalnog nasilja u BiH čak više nego u Latinskoj Americi.
Herenda ističe da su ranije međunarodne studije kao važne čimbenike rizika prepoznavale probleme poput nedostatka osoblja i dugih lista čekanja. I u ovoj studiji najveći broj ispitanika naveo je upravo te faktore kao glavne pokretače nasilja nad zdravstvenim radnicima.
Slab odgovor na nasilje
Prema njegovim riječima, situacija je posebno zabrinjavajuća u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje ustanove često nemaju adekvatno osiguranje, za razliku od bolnica.
“Mnogi zdravstveni radnici izrazili su zabrinutost da će se nasilje u budućnosti pogoršati. Sličan trend bilježi se i u drugim zemljama, primjerice u Velikoj Britaniji, gdje se broj napada na zdravstvene radnike u primarnoj zaštiti udvostručio u posljednjih pet godina”, izjavio je Herenda.
Iako su nalazi zabrinjavajući, institucionalni odgovor na nasilje u BiH ostaje slab. Mnogi zdravstveni radnici ne prijavljuju incidente zbog nepovjerenja u sustav, straha od odmazde ili nepostojanja jasnih procedura. Većina onih koji su nasilje prijavili bila je nezadovoljna načinom na koji su njihovi slučajevi riješeni.
“Bosna i Hercegovina nema poseban zakon koji bi štitio zdravstvene radnike od nasilja. Postojeći zakoni o radu i zdravstvu neprecizni su i često se ne provode, dok izostanak strožih kazni dodatno otežava borbu protiv ovog problema”, upozorio je dr. Herenda.
Nulta tolerancija
Po njegovu mišljenju, uz postojeće zakonske reforme potrebna su dodatna zakonska rješenja kojima bi se nasilje nad zdravstvenim radnicima kriminaliziralo, kao i uvođenje vidljivog sigurnosnog osoblja te politike nulte tolerancije u zdravstvenim ustanovama, što su ključni koraci prema rješavanju ovog problema.
“Nasilje nad zdravstvenim radnicima ne pogađa samo pojedince, nego izravno ugrožava i kvalitetu zdravstvene zaštite. Pružanje usluga je otežano i postaje sve skuplje, što se odražava na cijeli sustav. Ako se ne reagira na vrijeme, zdravstveni sustav može ostati bez stručnog kadra, posebno u primarnoj zaštiti, što bi dodatno smanjilo dostupnost usluga građanima”, zaključio je dr. Herenda.
