Navodno povlačenje Sjedinjenih Država iz Europe u smislu jamčenja njene obrambene sigurnosti posljednjih dana usijalo je atmosferu unutar Europske unije – kako njenih ključnih struktura odnosno institucija, tako i država članica, posebno onih najvećih i najvažnijih. O tome najbolje svjedoči i tekst medija POLITICO od 3. ožujka. Objavljujemo najzanimljivije dijelove istoga.
Izvanredni sastanak čelnika EU-a u četvrtak kako bi se utvrdilo kako povećati sigurnost Europe, usred prijetećeg vojnog povlačenja predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa s kontinenta, trebao bi biti prilika za iskazivanje jedinstva. No umjesto toga, čini se da je u pitanju grabljenje moći.
Nacionalni glavni gradovi strahuju da će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen (UvdL)iskoristiti ovu krizu kako bi proširila ovlasti Bruxellesa na nova područja i ojačala svoj utjecaj vis-à-vis nacionalnih vlada.
Medij podsjeća kako je tijekom pandemije Covida-19 UvdL zaobišla zemlje članice kako bi u njihovo ime kupila cjepiva, a na početku rata u Ukrajini preuzela je vodstvo u sankcijama Rusiji i isporukama oružja Kijevu. Ovaj centralizirajući pristup priskrbio joj je nadimak “Kraljica Ursula”.
Meter o sinoćnjoj ‘eksploziji u Ovalnom uredu’ i onome što bi se moglo dogoditi u Europi
Čelnici EU-a ne žele da se “Covid-19 epizoda” ponovi s potrošnjom za obranu
“Obrana je još uvijek u velikoj mjeri također nacionalna odgovornost,” rekao je, pod uvjetom anonimnosti, viši diplomat EU-a prošli tjedan objašnjavajući protivljenje svoje zemlje obrambenom novcu kojim upravlja Komisija.
Zemlje poput Poljske i Finske posebno žele zaštititi obranu od pokušaja prekoračenja Komisije. “Poljska ima jasnu ideju o tome da to želi učiniti izvan Komisije”, rekao je drugi diplomat EU-a iz druge zemlje.
Dodali su da su ovi uzvišeni argumenti zapravo “smokvin list za skrivanje osjetljivijih pitanja kao što je to što države članice ne žele da netko izvana govori što biste trebali učiniti.”
Napetosti će doći do vrhunca tijekom hitnog sastanka čelnika EU 6. ožujka, na kojem je von der Leyen rekla da će predstaviti “sveobuhvatan plan za ponovno naoružavanje Europe”.
Nacrt dokumenta koji su vlade EU pripremile za taj sastanak, u koji je POLITICO imao uvid, poziva Komisiju da zemljama da više fiskalnog prostora “bez odgode” i da predloži “dodatne izvore financiranja” za obranu “na razini EU-a”, uključujući omogućavanje preusmjeravanja sredstava za regionalni razvoj. Pozivaju izvršnu vlast EU-a da “brzo predstavi relevantne prijedloge”. Prema tom dokumentu, Komisija će u pismu čelnicima EU ponuditi različite “opcije financiranja”.
Macronov proključali lonac, ili kako su se EU čelnici izgubili u vremenu i prostoru
Trumpov efekt
Ovog će tjedna von der Leyen iznijeti kako namjerava olabaviti pravila EU-a o potrošnji kako bi omogućila zemljama da efektivno izuzmu vojnu potrošnju iz Bruxellesa strogo kontroliranih ograničenja proračunskog deficita, reklo je nekoliko dužnosnika, dok se blok koleba od rastućih strahova da će Trump napustiti Ukrajinu i Europu.
Zemlje EU-a, međutim, podijeljene su oko sitnog slova “nacionalne klauzule o izlasku” — mehanizma za izvanredne situacije osmišljenog za ublažavanje pritiska na zemlje suočene s iznenadnim izvanrednim stanjem.
Von der Leyen je rekla da će se ovaj mehanizam primjenjivati ”na kontroliran i uvjetovan način” kako bi se spriječilo neobuzdano trošenje iz visoko zaduženih zemalja.
Veće pitanje s kojim će se vlade u budućnosti suočiti je kako stvoriti zajednički novčani fond koji će održati dugoročna ulaganja u obranu. Von der Leyen nedavno je predstavila alat EU-a za opskrbu ključnim programima naoružanja poput projektila, dronova i integrirane protuzračne obrane.
Izostavila je, međutim, treba li se instrument financirati zajedničkim dugom EU-a – ideja koja također razdvaja vlade. Visoko zadužene vlade poput Italije i Španjolske podupiru izdavanje zajedničkog duga EU-a — što je zapravo besplatan novac — za obranu.
Ne boje se samo Trumpa i SAD-a, već i svojih
Kako pak u svom drugom tekstu, u srijedu, piše medij POLITIKO, ne boje se EU dužnosnici samo Sjedinjenih Država. Također su oprezni prema nekim svojima. Dok na brzinu dogovoreni summit u četvrtak, samo nekoliko dana nakon manje formalnih okupljanja u Parizu i Londonu, signalizira namjeru da se iznađu rješenja, diplomati se već pripremaju za prorusku skupinu čelnika predvođenih mađarskim predsjednikom Viktorom Orbánom koji će poremetiti cijelu stvar.
Broj tema o kojima se raspravlja i zloslutni nedostatak jedinstva znači da je ovo sastanak na vrhu koji ima potencijal pucati u više različitih smjerova. Čelnici će razmišljati o tome kako mogu brzo preusmjeriti resurse za jačanje nacionalnih vojski, a istovremeno će pokušati pokazati potporu Ukrajini, ponovnom potvrđivanjem njezina puta prema članstvu u EU, na primjer. Također će pokušati naglasiti svoju odbojnost prema režimu Vladimira Putina, uključujući možda i obvezu na još jednu rundu sankcija.
Iako se konačna izjava neće pojaviti do kraja samita, najnoviji nacrt koji je kružio u utorak navečer, au koji je POLITICO imao uvid, poziva ministre da pronađu način da osiguraju nastavak isporuka oružja. Dužnosnici su rekli da Mađarska odbija pristati na to. U nacrtu teksta ističe se da će EU “nastaviti pružati Ukrajini redovitu i predvidljivu financijsku potporu”.
U 2025., osigurat će Ukrajini 30,6 milijardi eura, s isplatama iz mehanizma EU-a za potporu Kijevu, Instrumentu za Ukrajinu, za koje se očekuje da će doseći 12,5 milijardi eura i isplatama od oko 18 milijardi eura iz zajmova G7 u okviru takozvane “Era inicijative”. A budući novac vjerojatno će doći iz plana Rearm Europe ― objavila je inicijativa von der Leyen u utorak.
Meter o tome kako London penetrira u EU usprkos Brexitu; Macron veli da bi mogao razgovarati s Putinom
