Govoreći u novouređenom uredu za svoje nedavno utemeljene snage, Suharevskij je prezentirao napredak u ratovanju dronovima od početka ruske invazije u veljači 2022. i kako je to promijenilo ratne doktrine.
‘NATO nije spreman’
‘Na osnovi onoga što čujem i vidim, niti jedna vojska NATO-a nije spremna oduprijeti se kaskadama dronova’, tvrdi. Rekao je da bi NATO trebao shvatiti ekonomsku prednost dronova, koji često stoje manje od konvencionalnog oružja za njihovo rušenje. ‘To je osnovna matematika. Koliko stoji projektil koji obara dron Šahed? A koliko stoji raspoređivanje broda, zrakoplova ili sustava protuzračne obrane da se na njega puca?’, rekao je.
Dalekometni dronovi mogu stajati svega nekoliko tisuća dolara za najosnovnije modele, a cijena Šaheda procjenjuje se na desetke tisuća dolara. Cijene projektila za njihovo presretanje kreću se u šesteroznamenkastim ili sedmeroznamenkastim iznosima i mnoge zemlje posjeduju tek ograničene zalihe pa su jako neekonomični.
Izuzetno moćno oružje
Ukrajina je objavila da je 2024. proizvela 2,2 milijuna malenih FPV dronova i 100.000 većih dronova dalekog dometa. Rusija je po vlastitim procjenama iste te godine proizvela 1,4 milijuna FPV dronova.
‘Čak i glavni zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga sada govori da dronovi uništavaju više od 60 posto meta’, rekao je pukovnik zaduženza dronove. ‘Jedino pitanje je kako će se razvijati taktika njihova korištenja i, što proizlazi iz toga, tehnološki aspekt’, dodao je.
Ruski napadi s često više od stotinu dronova postali su u Ukrajini uobičajeni. Izvodi ih se iranskim dronovima Šahed i jeftinijim dronovima mamcima koji troše ograničene ukrajinske zalihe protuzračnih projektila.
Ukrajina se koristi terenskim vozilima s montiranim strojnicama i vojnim zrakoplovima za rušenje dronova te radi na drugim opcijama kao što su FPV dronovi presretači i lasersko oružje, rekao je.
Dronovi smanjuju broj vojnika
Procijenio je da se na bojištu nalaze tisuće kopnenih dronova, što znači da je potrebno manje vojnika za opasne akcije. Obje strane koriste se u velikoj mjeri elektroničkim ratovanjem kako bi poremetile signale za komunikaciju s dronovima u zraku. To je dovelo do dronova koji koriste automatsko napadanje pomoću umjetne inteligencije nakon što pilot odabere metu kamerom na dronu. No odluku mora donijeti čovjek, a ne umjetna inteligencija, rekao je.
On vjeruje da se barem polovica ukrajinskih postrojbi s dronovima na bojištu sada koristi takvim sustavima u određenoj mjeri i da će većina dronova u konačnici imati takve sustave. Priznao je ipak da Ukrajina nema dovoljno streljiva za dronove koje se obično isporučuje odvojeno, ali nije ulazio u pojedinosti.
Rekao je da neke postrojbe proizvode vlastito streljivo. Jedna brigada može na primjer proizvesti 6 do 10 tisuća komada streljiva na mjesec. ‘Da nema dronova, sve bi bilo mnogo gore. Dronovi nam omogućuju da pružimo asimetričan odgovor kada je neprijatelj veći, snažniji i napada.’
Nebeski igrokaz i zračni dueli dronova: Automatizirani manevar kao ruski odgovor
