Njemačka tjera Bruxelles da reformira svježe dogovorena fiskalna pravila kako bi se omogućila veća potrošnja za obranu, ukazujući na dramatičnu promjenu politike. Nova fiskalna pravila EU-a stupila su na snagu tek prošle godine nakon napetih pregovora između zemalja koje podržavaju strogu proračunsku disciplinu i onih koje se zalažu za veću fleksibilnost.
Europska komisija je u utorak predložila hitnu klauzulu kojom se državama omogućuje privremeno povećanje obrambenih izdataka do 1,5 posto BDP-a godišnje tijekom četiri godine, ali ni to, sada kažu iz Berline, nije dovoljno. Na sastanku veleposlanika EU-a u srijedu, njemačko izaslanstvo tvrdilo je da, iako je potez Komisije bio pozitivan prvi korak, on neće biti dovoljan da se zadovolji nova realnost europske sigurnosne pozicije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te da će promjene fiskalnih pravila biti potrebne, rekla su za Politico trojica diplomata EU-a upoznata s razgovorima.
Njemačka godinama bila najstroža prema fiskalnoj disciplini
Ironija situacije je zanimljiva: Njemačka je godinama bila najstroži fiskalni “jastreb” u Bruxellesu, zahtijevajući strogu proračunsku disciplinu u cijelom bloku. Kad su vlade iznijele mogućnost izuzeća za ulaganja u obranu dok se pregovaralo o izvornim fiskalnim pravilima, bivši njemački ministar financija Christian Lindner bio je među najžešćim protivnicima te ideje, a zemlje poput Poljske i Italije snažno su je podržale. Ali sada, suočen sa rastućim sigurnosnim problemima i promjenjivom geopolitičkom realnošću, Berlin je glavni u borbi za veću fleksibilnost.
Puna snaga zaokreta postala je očigledna u utorak kada su CDU desnog centra i SPD lijevog centra – dvije glavne stranke koje bi trebale voditi Njemačku nakon prošlomjesečnih izbora – postigli značajan dogovor o poticanju ulaganja u obranu reformom mehanizma kočnice njemačkog duga.
Ustavom propisano ograničenje spriječilo je najveće europsko gospodarstvo da koristi fiskalnu darežljivost za jačanje svoje unutarnje potražnje gotovo petnaest godina. Njemački zahtjev “bio je neočekivan: izazvao je veliko zanimanje”, rekao je jedan od diplomatskih izvora. “Bila je to smiješna razmjena”, rekao je drugi diplomat. Francuski veleposlanik “morao je upozoriti Njemačku na preveliku fleksibilnost u fiskalnim pravilima. Svi su se smijali”, dodala je osoba. Povijesni sporazum između CDU-a Friedricha Merza i SPD-a Olafa Scholza stvara iznimku koja dopušta potrošnju na obranu iznad 1 posto BDP-a na trajnoj osnovi.
Njemački plan jačanja obrane nadmašuje planove komisije
Savjetnici dviju strana izračunali su da će za jačanje obrambene sposobnosti zemlje u idućih nekoliko godina biti potrebno ulaganje od 400 do 500 milijardi eura, što je brojka u usporedbi s kojom planovi Komisije izgledaju neambiciozno. Za usporedbu, trenutni plan fiskalne iznimke EU-a ima za cilj otključati oko 650 milijardi eura dodatne potrošnje u cijelom bloku, prema procjenama izvršne vlasti EU-a.
Tržišta su brzo reagirala na njemački dogovor, pri čemu su troškovi zaduživanja Berlina skočili preko 10 posto u jednom danu, što je najveći porast od 1997. godine, u iščekivanju nadolazećeg duga. Dok se vlade s ograničenim proračunima često suočavaju s osjetljivošću tržišta obveznicama, povijesna fiskalna razboritost Njemačke pomogla je uspostavljanju tržišta Bunda kao jednog od najstabilnijih na svijetu. Međutim, tome bi mogao doći kraj.
“Geopolitički kontekst se promijenio”, rekao je diplomat, naglašavajući da potreba za povećanjem potrošnje za obranu neće uskoro nestati. Nije da su brige Njemačke izolirane. Mnoge zemlje EU-a smatraju da se više ne mogu oslanjati na američki sigurnosni kišobran s Trumpom na čelu novog globalnog poretka. “Kao da smo isključili sunce i sada trebamo svaki dan plaćati grijanje”, rekao je četvrti diplomat, govoreći o novoj stvarnosti. Čelnici bi mogli raspravljati o zahtjevu u četvrtak kada se okupe u Bruxellesu na posebnom sastanku o obrani i Ukrajini.
Američki nuklearni kišobran bi mogao propuštati kod Europe: Reakcije Berlina i Pariza
