Američki burzovni indeksi ovog su tjedna naglo pali, dok su uznemireni ulagači pokušavali shvatiti logiku sveobuhvatne i promjenjive carinske politike koju provodi predsjednik SAD-a Donald Trump.
No, kada su ga u četvrtak novinari u Ovalnom uredu upitali misli li da su upravo njegovi carinski nameti uzrokovali paniku na tržištima, Trump je odgovornost prebacio na ‘globaliste‘.
“Mnogi od njih, globalističke su države i kompanije koje se neće snaći tako dobro jer mi vraćamo stvari koje su nam oduzete prije mnogo godina”, izjavio je Trump, no nije pojasnio na koje točno “stvari” misli.
“Kao država, tretirani smo vrlo nepravedno,” nastavio je. “Štitimo sve. Radimo sve za te zemlje, a mnoge od njih su globalističke po svojoj prirodi.”
Pritom, Trump nije razjasnio što misli kada se referira na njihovu “globalističku prirodu”, no NBC u četvrtak je izvijestio da administracija američkog predsjednika razmatra preispitivanje odnosa sa saveznicima u NATO-u.
Za pad na burzama okrivio je globaliste koji vide koliko će Amerika postati bogata, a što im se ne sviđa, poručio je.
Tijekom sat vremena, Trump je izraz “globalist” koristio za ljude, kompanije i države, a što je novinarima otežalo precizno utvrditi na koga se taj pojam točno odnosi, piše CNBC.
Podsjetimo, tijekom svog prvog mandata, Trump je više puta kritizirao skup ideja koje je nazivao “globalizmom” i etiketirao neke od svojih političkih protivnika kao “globaliste”, promičući pritom svoj nacionalistički i izolacionistički svjetonazor.
Taj izraz naišao je na osude kritičara koji tvrde da je pojam koji Trump koristi povezan s antisemitskim teorijama zavjere o Židovima.
Prema Američkom židovskom odboru, izraz “globalist” danas se često koristi kao “kodirana riječ za Židove, koji se prikazuju kao međunarodne elite koje se urotički trude oslabiti ili razmontirati ‘zapadno’ društvo koristeći svoje međunarodne veze za kontrolu nad velikim korporacijama.”
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za dodatnim pojašnjenjem Trumpovih izjava.
Njegove izjave u Ovalnom uredu uslijedile su samo dva dana nakon uvođenja 25-postotnih carina na Kanadu i Meksiko, no ubrzo je privremeno izuzeo brojne proizvode iz tih zemalja od novih nameta.
Negirao je da su ta izuzeća povezana s padom tržišta. “Nema to veze s tržištem. “Ja ni ne gledam tržište”, kazao je.
Odbacio je ideju da su njegove carine potaknule rasprodaju dionica na tržištu kapitala, no priznao da bi one ipak mogle kratkotrajno uzdrmati tržišta.
“Uvijek će biti kratkotrajnih poremećaja,” “Ne mislim da će biti veliki, ali države i kompanije koje su nas iskorištavale nisu osobito sretne s onim što radim. Ponovno kažem, bit će poremećaja,” zaključio je.
