Sjedinjene Države možda još uvijek imaju najmoćniju mornaricu na svijetu, ali čini se da su shvatile da to više nije dovoljno za ponovno uspostavljanje američke nadmoći nad otvorenim morem.
Ako su točne najave predsjednika Donalda Trumpa o brodogradnji, Panamskom kanalu i Grenlandu, on želi povećati pomorsku moć SAD-a na nekoliko frontova – baš kao što Kina već radi. Sve veći utjecaj Pekinga nad svjetskim oceanima veliki je izazov naporima Washingtona da zaštiti svoje interese, piše francuska agencija AFP.
Iako Sjedinjene Države još uvijek vojno dominiraju morima, slabije su u drugim pomorskim sektorima, poput trgovačkog brodarstva i same brodogradnje, rekli su analitičari za agenciju. Trump je prošlog tjedna američkom Kongresu rekao da će njegova administracija “uskrsnuti” brodograditeljsku industriju zemlje “uključujući komercijalnu brodogradnju i vojnu brodogradnju”. Što se tiče Kine, požalio se da Peking “kontrolira” Panamski kanal i odbio je isključiti mogućnost da vojnom silom preuzme kontrolu nad tim vitalnim strateškim sredstvom koju je početnom prošlog stoljeća gradila američka vojska.
Predsjednik je jednako otvoren o tome da želi preuzeti Grenland, danski teritorij za čijim neiskorištenim rezervama minerala i nafte žudi. I želi oporezovati svaki kineski brod koji pristane u američkim lukama. Istraživačica Sophie Quintin sa Sveučilišta Portsmouth u Velikoj Britaniji rekla je da Trumpov pristup miriše na povratak “navalizmu” – teoriji koja naglašava važnost pomorske moći koju je zastupao američki mornarički časnik Alfred Mahan iz 19. stoljeća.
S druge strane, Trump se možda samo želi svidjeti svojoj populističkoj glasačkoj bazi, vjernoj frazi “Make America Great Again” (MAGA). “Teško je znati je li to plod pravog strateškog promišljanja”, rekao je Alessio Patalano, stručnjak za pomorsku strategiju na King’s Collegeu u Londonu. “Na kraju, to nije važno. Služenje interesima glasača MAGA-e ponovnim pokretanjem mornaričkih brodogradilišta ili oporezivanjem kineskih brodova vodi do stvarne pomorske politike”.
Kineska pomorska sila
U svakom slučaju, Kina shvaća važnost pomorske moći, rekao je Nick Childs s britanskog Međunarodnog instituta za strateške studije. Na konferenciji u Parizu prošlog mjeseca, Childs je ukazao na brzo širenje Kine u svim pomorskim sektorima, a ne samo mornarice.
“Postoje ulaganja u globalne luke, globalnu pomorsku infrastrukturu i naoružavanje ribarske flote”, rekao je. Washington je zabrinut zbog ekspanzije kineskih brodarskih kompanija, za koje smatraju da služe interesima vlade u Pekingu. “Ekonomski nadzor Pekinga nad lučkim operacijama na strateškim točkama diljem svijeta – od kojih su mnoge dio inicijative pomorskog Puta svile – predstavlja prijetnju Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima”, piše američki think tank Jamestown Foundation. Posebno su istaknute dvije kineske državne tvrtke, COSCO i China Merchant Ports. Peking bi također mogao izvršiti “značajan utjecaj” na treću tvrtku, Hutchison Port Holdings u privatnom vlasništvu, koja kontrolira dvije luke na Panamskom kanalu, pišu.
No, Paul Tourret, s francuskog Visokog instituta za pomorsku ekonomiju (ISEMAR), upozorava da se treba suzdržati od previše “jednostavnog” tumačenje kineske pomorske politike. “COSCO, na primjer, slijedi financijsku logiku. On samo isporučuje Sjedinjenim Državama robu koju Amerikanci troše”, rekao je.
Ipak, čini se da je pritisak iz Washingtona imao nekog učinka. Tvrtka Hutchison je prošlog tjedna objavila da je pristala prodati svoje unosne luke u Panamskom kanalu konzorciju predvođenim SAD-om, iako je inzistiraju na tome da je to bila “čisto komercijalna” odluka.
Rupe u američkoj prisutnosti
Iako Sjedinjene Države možda imaju najmoćniju mornaricu na svijetu, njihova trgovačka flota nije u tako dobrom stanju, rekao je Quintin. “Američke brodarske tvrtke značajno su nazadovale, a ono što je ostalo od njihove komercijalne flote stari”, rekla je. “To ima posljedice za njihovu stratešku flotu”, dodala je, misleći na civilne brodove koji se koriste za vojni transport.
“Nadalje, sektor brodogradnje je u krizi”, tvrdi. Tourret se složio: “Nema šanse da SAD mogu brzo izgraditi brodove. Problem s američkom brodogradnjom je taj što nemaju znanje Japanaca i Korejaca i nemaju razmjere Kineza, koji brodove izbacuju kao kekse”, dodao je Patalano.
“Dok Europa kasni godinu dana s vojnim programom, SAD kasni tri ili četiri godine”, rekao je izvor iz europske industrije koji je želio ostati anoniman. Trumpova priznata želja da preuzme kontrolu nad Grenlandom i Kanadom također se može promatrati kao pokušaj ponovnog stjecanja američke dominacije nad morima. Globalno zagrijavanje otapa arktički led alarmantnom brzinom, ugrožava prirodne ekosustave i pridonosi daljnjim klimatskim promjenama. No to bi topljenje također moglo otvoriti regiju za brodove – i komercijalne i vojne – te za istraživanje nafte i minerala.
Kina, Rusija ili Sjedinjene Države su toga svjesne. “Arktički prostor postat će sve važniji za projekciju moći, posebno za podmornice za lansiranje projektila”, rekao je Patalano, koji ih vidi kao “bitnu komponentu odvraćanja”. I ovdje “Sjedinjene Države zaostaju”, rekao je Quintin. “Dok je Kina sposobna rasporediti tri ledolomca, američka obalna straža bori se da svoja dva zastarjela plovila te vrste održi u službi”, rekla je.
Kineski brodovi kod Aljaske znače da je započelo novo doba
