Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik pozvan u Tužiteljstvo BiH kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak. Prema još neslužbenim informacijama, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je u 11:00 sati trebao dati iskaz u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine u svojstvu osumnjičenika za kazneno djelo napada na ustavni poredak, prenosi Fokus.ba.
Dodik je ranije najavio da se neće odazvati na poziv, a s obzirom na to da je vrijeme ispitivanja već prošlo, vjerojatno se nije ni pojavio.
Moguće pravne posljedice
Ako se ne odazove pozivu Tužiteljstva, pravni stručnjaci su za Detektor pojasnili da bi tužitelj u tom slučaju trebao izdati nalog za dovođenje. Ako Dodik ne bude pronađen na prijavljenoj adresi i njegovo dovođenje bude onemogućeno, sljedeći pravni korak bio bi izdavanje tjeralice.
Prema Kaznenom zakonu BiH, za ovo kazneno djelo predviđena je kazna zatvora do pet godina, kao i sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti.
Tužiteljstvo nije navelo više detalja o istrazi, a na novinarski upit o potvrdi da je Dodik službeno pozvan, nisu odgovorili.
Pravno objašnjenje postupka
Odvjetnik Mirsad Crnovršanin pojašnjava da status osumnjičenika znači kako postoji osnovana sumnja da je osoba počinila kazneno djelo te da su tužitelji prikupili dovoljno dokaza.
“Osumnjičenik ima pravo angažirati odvjetnika, a odvjetnik ima pravo prisustvovati ispitivanju. Osumnjičeniku se priopćavaju osnove sumnje i koje je kazneno djelo počinio, te mu se daje prilika da se o tome očituje”, rekao je Crnovršanin za Detektor, dodajući da tužitelj, ako ima sve dokaze, može podići optužnicu u vrlo kratkom roku.
Ako je riječ o svjesnom izbjegavanju davanja iskaza, tužitelj ima zakonske mehanizme za dovođenje osumnjičenika, a krajnja mjera uključuje određivanje istražnog pritvora.
Bivši sudac Suda Bosne i Hercegovine i odvjetnik Esad Fejzagić pojašnjava da se osumnjičeniku prvo uručuje pismeni poziv za davanje izjave u Tužiteljstvu.
“Ako se ne odazove, izdaje se naredba policiji da ga privede. Ako ga nema na prijavljenoj adresi, raspisuje se tjeralica. To su pravni koraci”, objašnjava Fejzagić.
Također, dodaje kako tužitelj može izdati nalog Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) da osumnjičeniku uzme izjavu na kućnoj adresi, iako se to u pravilu rijetko primjenjuje.
Dodikovo dvojno državljanstvo
Dodik posjeduje i državljanstvo Srbije, s kojom Bosna i Hercegovina ima potpisan sporazum o suradnji. No, Srbija ne izručuje svoje državljane drugim državama.
Pravni stručnjaci s kojima je Detektor razgovarao potvrdili su da, u slučaju prelaska granice, osoba koja izbjegava Tužiteljstvo može biti lišena slobode ili zadržana, ali tek kada Tužiteljstvo službeno zatraži od Suda izdavanje tjeralice.
Pravomoćnost presude i trenutni status
Odvjetnik Senad Pizović naglašava da Dodik, prema zakonu, i dalje ima status slobodne osobe te da vrijedi pretpostavka nevinosti, budući da je ranija presuda protiv njega nepravomoćna.
“Nije pravomoćna presuda, nema nikakvih mjera zabrane. Ima samo poziv na saslušanje i može se slobodno kretati. Samo Sud može donijeti odluku o mjerama zabrane”, izjavio je Pizović.
Podsjetimo, prvostupanjskom nepravomoćnom presudom Dodik je ranije osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
