Ilustracija/Hercegovina.info
U četvrtom kvartalu 2024. godine u Bosni i Hercegovini radnu snagu činilo je 1,423 milijuna osoba, od kojih je 1,257 milijuna (88,3 posto) zaposlenih i 166 tisuća (11,7 posto) nezaposlenih osoba. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u usporedbi s prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba povećao se za 0,3 posto, dok se broj nezaposlenih smanjio za četiri posto. Broj onih koji nisu ni zaposleni ni aktivno traže posao (npr. studenti, umirovljenici, kućanice) povećao se za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal i iznosi 1,452 milijuna. U četvrtom kvartalu 2024. godine stopa aktivnosti iznosila je 49,5 posto, stopa zaposlenosti 43,7 posto, stopa nezaposlenosti 11,7 posto, a stopa neaktivnosti 50,5 posto, piše Forbes.
Blagi rast zaposlenosti
Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u četvrtom kvartalu 2024. godine, od ukupnog broja osoba koje čine radnu snagu, 864 tisuće (60,7 posto) su muškarci, a 560 tisuća (39,3 posto) žene. U ukupnom broju osoba izvan radne snage, 540 tisuća (37,2 posto) su muškarci, a 913 tisuća (62,8 posto) žene. Od ukupnog broja zaposlenih osoba, 783 tisuće (62,3 posto) su muškarci, a 474 tisuće (37,7 posto) žene, dok od ukupnog broja nezaposlenih osoba 80 tisuća (48,4 posto) čine muškarci, a 86 tisuća (51,6 posto) žene.
Najveći dio radne snage u BiH, njih 66 posto, pripada dobnoj skupini od 25 do 49 godina, dok je u skupini od 50 do 64 godine 26,2 posto radne snage. Mladi od 15 do 24 godine čine 6,4 posto, dok svega 1,4 posto radne snage pripada osobama starijima od 65 godina.
Veći postotak zaposlenih osoba ima završenu srednju školu
Svi navedeni podaci pokazuju blagi rast zaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih, ali i dalje ukazuju na visoku razinu neaktivnosti radno sposobnog stanovništva. Posebno zabrinjava podatak da polovica stanovništva BiH nije aktivno uključena na tržište rada.
Najveći broj ljudi zaposlen je kod poslodavaca (gotovo 87%), dok manji dio radi kao samozaposleni (11,6 posto) ili pomaže bez plaće u obiteljskim poslovima (1,6 posto).
Nova statistika pokazala je i da veći postotak zaposlenih osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, dok je među nezaposlenima taj postotak još veći. Manje nezaposlenih ima visoko obrazovanje (fakultet, magisterij, doktorat) nego zaposlenih.
