Preminuo jedan od najuglednijih Hrvata: Zadužio naciju u strašno važnoj disciplini 

Akademik Ivan Gušić, jedan od najuglednijih hrvatskih geologa i paleontologa, preminuo je danas u Zagrebu u dobi od 86 godina, objavila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Ivan Gušić bio je poznat po svom radu u historijskoj geologiji, s posebnim naglaskom na geološku evoluciju Zemlje i života.

Njegov doprinos istraživanju evolucije i postanka dinarskih planina ostavio je trajan trag u znanosti. Posebno je zapažen po opisu nekoliko novih vrsta izumrlih algi, foraminifera i vapnenačkih algi mikronske veličine iz mezozoika, razdoblja koje je trajalo od prije 250 do prije 65 milijuna godina. Ove vrste pokazale su se kao pouzdani pokazatelji starosti stijena u plitkomorskim vapnenačkim naslagama nekadašnjeg Tetis oceana, iz kojih su nastali Dinarski krš. Gušić je objavio oko sedamdeset znanstvenih radova, od čega polovicu u uglednim međunarodnim časopisima, te brojne stručne i popularno-znanstvene članke. Autor je dviju knjiga: “Zar doista nije bilo dovoljno vremena?: razmišljanja o znanosti, evoluciji, istini i još koječemu” (2010.) i “Kreacionizam: Stari mit u novome ruhu” (2017.).

Rođen u Zagrebu

Izabran je za redovitog člana HAZU 1992. godine, a u Akademiji je obavljao niz dužnosti. Od 2011. do smrti bio je voditelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU i predsjednik Odbora za krš. Od 2011. do 2018. obnašao je funkciju tajnika Razreda za prirodne znanosti. Između 2006. i 2009. bio je predsjednik Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja, a od 2014. do smrti i glavni urednik Glasnika HAZU. Od 2019. bio je dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za životno djelo za 2012. godinu.

Plenković spominje porez od kojeg strahuje hrvatska nacija: ‘Cilj je obuzdavanje cijena kvadrata’

Ivan Gušić rođen je 17. studenog 1938. u Zagrebu. Njegov otac, Branimir Gušić, bio je poznati otorinolaringolog i etnolog, dok je majka Marijana Gušić bila ugledna etnologinja. Ljubav prema prirodi i istraživanju stekao je od roditelja već u ranom djetinjstvu.

Diplomirao je 1962. godine na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje je 1974. i doktorirao. Predavao je na istom fakultetu od 1963. do 2008., od 1992. kao redoviti profesor. Također je bio znanstveni suradnik Sveučilišta u Münsteru od 1980. do 1985. i Instituta za geološka istraživanja u Zagrebu od 1985. do 1990. godine. Od 2009. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.