Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac u utorak je, odgovarajući na upite novinara oko izmjene zakona kojim će se uvesti besplatni račun za građane, kazao da time financijski sustav neće biti ugrožen, dok bi ograničavanje kreditiranja građana moglo imati pozitivni učinak na stopu inflacije.
Podsjetimo, 9. ožujka završilo je javno savjetovanje o izmjenama i dopunama zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja. Tijekom savjetovanja pristiglo je 45 komentara, a konačno izvješće o savjetovanju bit će objavljeno 9. travnja.
Prema prijedlogu, usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom. Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.
U međuvremenu, Hrvatska udruga banaka upozorila je da temeljem preliminarne analize, predložene izmjene tog zakona mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.
Ministar financija na upit novinara oko toga kazao je na margini konferencije HNB-a i EIB-a “Financiranje rasta i inovacija s ciljem jačanja konkurentnosti” da se „ne bi previše opterećivao time što kažu banke”.
“Financijski sustav nije ugrožen ako me to pitate, niti će ga ove zakonske izmjene ugroziti. Zaprimili smo komentare u javnom savjetovanju, kada bude zakon utvrđen i predložen na sjednici vlade, vidjet ćete onda i tekst toga prijedloga i onda možemo detaljnije razgovarati naravno o svemu”, poručio je ministar.
Ograničavanje kreditiranja moglo bi imati pozitivne učinke na inflaciju
Na upit novinara kako će se zaoštravanje kreditiranja utjecati na građane, Primorac je rekao da je to prije svega mjera koja je u domeni Hrvatske narodne banke (HNB) u smislu makroprudencijalnih mjera te da se Vlada libi komentirati mjere monetarne politike.
“Svakako razumijem intenciju u smislu smanjenja općenito te kreditne ekspanzije koja je u tijeku i ne bih to doista nikako posebno komentirao. U smislu nekakvih učinaka, može imati relativno pozitivne učinke na smanjenje prije svega kreditne aktivnosti, a onda samim time i potrošnje, pa vjerojatno može imati pozitivan učinak i na kretanje stopa inflacije, ali doista ne bih ništa htio komentirati. To će HNB komentirati”, zaključio je Primorac.
Podsjetimo, HNB radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava, od 1. travnja uvodi nove makrobonitetne mjere kojima ograničava kriterije kreditiranja potrošača. Tako se iznos novog zaduživanja potrošača ograničava tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite. Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.
