Europska komisija objavila je danas plan za aktiviranje klauzule za hitne slučajeve kojom se vladama EU-a omogućuje privremeno odstupanje od fiskalnih ograničenja kako bi se povećala potrošnja za obranu. Međutim, Komisija je povukla čvrstu crtu o tome što se kvalificira kao ulaganje u obranu, odbijajući nastojanje Španjolske da proširi definiciju kako bi uključila civilnu zaštitu povezanu s klimom ili opće troškove kibernetičke sigurnosti, izvještava Politico.
U pokušaju brzog jačanja europskih vojnih sposobnosti nakon godina onoga što je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis nazvao “nedovoljnim ulaganjem”, izvršna vlast EU-a predlaže da se državama članicama omogući povećanje potrošnje za obranu do 1,5 posto BDP-a godišnje. Inicijativa bi mogla otključati do 650 milijardi eura ako se sve zemlje uključe.
Europska Komisija je danas objavila dokument nazvan “White Paper for European Defense – Readiness 2030.“. Već u naslovu se implicira da će biti “spremni” do 2030. Pozivaju na povećanje vojne industrije, na proizvodnju vojne opreme u Europi, na jedinstveno europsko tržište vojne opreme i zajedničke projekte, na povećanje vojnih proračuna država, te na zajedničke snage koje će se moć vrlo brzo rasporediti po potrebi. Dokument govori o potpori “Ukrajini kroz povećanu vojnu pomoć i dublju integraciju europske i ukrajinske obrambene industrije”.
Široke interpretacije
Iako ovaj potez nudi fiskalnu fleksibilnost, Komisija namjerava spriječiti široku interpretaciju potrošnje za obranu kako bi se zaštitila od ponavljanja onoga što se dogodilo s Europskim zelenim dogovorom, kada su sve vrste projekata kategorizirane kao zelene u pokušaju da se iskoristi dodatno financiranje.
“Moramo izbjeći ispiranje pojma obrane- da sve odjednom postane ‘obrana’”, rekao je Dombrovskis. Odluka dolazi usred pojačane europske sigurnosne zabrinutosti nakon ruske invazije na Ukrajinu i preusmjeravanja vanjske politike SAD-a.
Dok su istočnoeuropske nacije već povećale vojne investicije, zemlje koje su dalje od prve linije bojišnice – poput Španjolske i Italije – bile su nevoljnije preusmjeriti sredstva u obranu. Španjolski premijer Pedro Sánchez tvrdio je prošli tjedan da bi potrošnja za obranu trebala obuhvatiti šire troškove civilne obrane, uključujući kibernetičku sigurnost i hitne reakcije povezane s klimom. Međutim, Komisija je odbacila takav široki pristup. Umjesto toga, okvir uključivati izdatke za plaće vojnika, vojnu obuku, opremu, infrastrukturu i neke inicijative za kibernetičku sigurnost dvostruke namjene, ali ne obuhvaća dodatke koje je predložila Španjolska.
Bit će potrebne i dugoročne politike
“Ne možemo čekati 10 godina da ojačamo svoje obrambene kapacitete… To je nešto što moramo učiniti sada”, rekao je Dombrovskis. No, također je naglasio da je ova mjera samo privremena odgoda. Iako će državama članicama “osigurati trenutni proračunski prostor” i pomoći “ublažiti” kratkoročne ekonomske pritiske, Dombrovskis je upozorio da se Europa mora pripremiti za trajno povećanje potrošnje za obranu. “Na kraju dana, doista ćemo morati doći do strukturno viših razina potrošnje za obranu, što implicira rekalibraciju na strani rashoda ili dodatne nove mjere”, tvrdi.
Komisija želi da vlade EU do kraja travnja odluče hoće li aktivirati klauzulu o hitnim slučajevima u nadi da će politika stupiti na snagu prije ljetne stanke. Međutim, svaka će država zadržati autonomiju nad svojom konačnom odlukom.
‘Njemačka se vratila’: Merz okupio dvotrećinsku većinu za zaokret države
