Hrvatska je, prema podacima Eurostata, prva u Europskoj uniji po zalihama vode, s prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku, a prema podacima UNESCO-a, peta u Europi i 42. u svijetu kada je riječ o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa.
– Kada govorimo o zaštiti kakvoće voda, stanje vodnih tijela u Hrvatskoj je pretežito dobro – rekli su Hini iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na Svjetski dan voda te naglasili da provode brojne aktivnosti u zaštiti voda, prenosi Index.
Za to su, uz ostalo, korištena i bespovratna novčana sredstva EU pa će kroz 60 vodno-komunalnih projekata, čija je ukupna vrijednost 3,9 milijarde eura, od čega su bespovratna sredstva 2.2 milijarde eura, dodatnih 300.000 stanovnika imati poboljšanu javnu vodoopskrbu, a 800.000 stanovnika poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda.
Hrvatska kontinuirano ulaže i u razvoj i modernizaciju sustava javnog navodnjavanja, dosad je izgrađeno 29 novih sustava i sanirano devet, čime je omogućeno navodnjavanje oko 21.400 hektara poljoprivrednih površina, za što je utrošeno 152,5 milijuna eura.
Budući da se utjecaj klimatskih promjena odražava na količine voda, u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je jedan od ključnih zadataka racionalizacija potrošnje vode, osobito u vodoopskrbnim sustavima te da je smanjenje gubitaka jedan od prioriteta i sastavni dio reforme u sektoru vodnih usluga uz integraciju isporučitelja vodnih usluga, od 200 na 41, koja je pri kraju.
Hrvatska jest bogata vodnim resursima, no oni su pod sve većim pritiskom
U Zelenoj akciji kažu da iako je činjenica da je Hrvatska u europskim, pa čak i svjetskim okvirima, zemlja relativno bogata vodnim resursima, ti se resursi danas nalaze pod sve većim pritiskom.
– Osim očitog negativnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju, imovinu i živote ljudi, klimatske promjene će se zasigurno sve negativnije odražavati i na proizvodnju električne energije s obzirom na to da se Hrvatska u njenoj proizvodnji ponajviše oslanja na hidroelektrane – upozorava Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije te naglašava da je Hrvatskoj potrebna hitna diversifikacija, poput veće proizvodnje struje iz sunca i vjetra, a ne gradnja novih hidroelektrana poput planirane hidroelektrane Kosinj.
Projekt zaštite od zaslanjenja donje Neretve
Ovogodišnji Svjetski dan voda posvećen je očuvanju ledenjaka koji čuvaju gotovo 70 posto svjetskih zaliha pitke vode, ali nažalost klimatske promjene značajno utječu na njihov gubitak, prijeteći podizanjem razine mora, porastom vodostaja, poplavama i drugim štetnim djelovanjima.
– Rizik podizanja razine mora i zaslanjenja postoji i za našu Neretvu, 230 kilometara dugu i jednu od najhladnijih rijeka u Europi, čija posljednja 22 kilometra protječu kroz Hrvatsku završavajući u Jadranskom moru – kažu u Ministarstvu te dodaju da je radi zaštite rijeke osmišljen projekt zaštite donje Neretve.
Ovogodišnji Svjetski dan voda Ministarstvo, Hrvatske vode i Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, obilježavaju na Neretvi, u Metkoviću, prigodnim informativnim i edukativnim aktivnostima za građane.
D.G.
