Još je tjedan dana za podnošenje prijave za utvrđivanje poreza na nekretnine. Tko treba predati prijavu, a tko može tražiti oslobađanje od plaćanja? Može li porez povećati ponudu stanova na tržištu?
Zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan u emisiji U mreži prvog kazala je kako se mnoge informacije o porezu se mogu naći na internetskoj stranici Porezne uprave.
“Ovo je porez koji se temelji na podacima iz službenih evidencija. Preuzet ćemo službene podatke iz komunalne naknade o cijelom stambenom fondu”, rekla je.
Na pitanje što se treba prijaviti, rekla je kako su prepoznate tri situacije u kojima građani mogu podnijeti prijavu. Prvi slučaj je ako netko ima nekretninu koja mu služi za stalno stanovanje, ali nije prijavila prebivalište ili boravište. Zatim, ako netko ima nekretninu koja uslijed nepogoda onesposobljena za uporabu te ako netko ima nekretninu kojoj je narušena stambena namjena. “Samo u ta tri slučaja građani mogu do 31. ožujka podnijeti prijavu. Prijava se može podnijeti ili dolaskom u Poreznu upravu il putem interneta”, naglasila je.
Porezni stručnjak Hrvoje Zgombić osvrnuo se na ovaj porez te kazao kako Zakon o porezu na nekretnine ima dvije specifičnosti, a to je da teret dokaza prebacuje na građane.
“Samo prebivalište nije dokaz stanovanja. Drugi sporni dokaz da je na građanima dokazati da je neka nekretnina nije podobna za stanovanje. Taj teret dokaza je kompliciran, a kazne su nerazmjerne”, rekao je.
Smatra kako bi porez trebao biti na vrijednost, kod nas je porez određen po kvadratu.
“Imamo dva identična stana na katu zgrade. Jedan je uređen, a drugi je derutan. Postavlja se pitanje kako se može za ta dva stana odrediti isti porez. Dolazi se do toga da je to duboko nepravedan porez“, rekao je.
Na pitanje kako će porez utjecati na promet nekretnina, predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina pri HGK Lana Mihaljinac Knežević kazala je kako je porez na nekretnine kontroverzna tema s obzirom na to da imamo visoku stopu vlasništva.
“Uvođenje ovog poreza je dio stambene politike jer se pokušava stimulirati vlasnike praznih nekretnina da ih stave ne tržište jer je kroničan problem manjak ponude nekretnina na tržištu”, naglasila je. Dodaje kako je najveći problem veliki fokus na turizam.
“Raspon porezne stope je velik i sve ovisi o lokalnim samoupravama koje su odredile njihovu visinu. Treba proći vrijeme da se vidi koliko će to stimulirati ponudu. Smatram da bi potez koji bi najviše povećao ponudu taj da na tržište stavljamo što veći broj nekretnina proizvodnjom nekretnina, a to podrazumijeva fokus na druge stvari”, rekla je.
Istaknula je kako se treba početi razmišljati o tome da se ne grade samo luksuzne nekretnine koje si može priuštiti mali broj građana. “Trebamo strategiju koja uključuje urbanizam, prostorno planiranje i gradnju priuštivih nekretnina”, kazala je.
Zgombić smatra da je u redu da su stope poreza različite u raznim gradovima. “Siguran sam da bi ovaj porez prema načelu pravednost pao na Ustavnom sudu. Ako se želi stimulirati da više stanova bude na tržištu, nemojte oporezivati ljude i govoriti im što da rade sa svojom imovinom, nego stimulirajte stanogradnju. To bi bio put do priuštivog stanovanja, naglasio je.
Mihaljinac Knežević je kazala kako će intervencija na turistički najam imat više rezultata od samog poreza.
Zgombić je naglasio da što se tiče ulaganja Hrvati su konzervativni i kod nas se uglavnom ulaže u nekretnine.
“Država nije radila na tome da poboljša kulturu ulaganja, dodao je. Mihaljinac Knežević je istaknula kako je u Hrvatskoj novogradnja najtraženiji proizvod u smislu čuvanja vrijednosti, a mi ne gradimo dovoljno.
“Prošle godine je izdano 15 posto manje građevinskih dozvola nego 2000. godine i sve nekretnine koje su na tržištu su iznad prosječno skupe”, rekla je.
