Dok se svijet bori s dubokim društvenim i ekonomskim promjenama previranjima, Katolička crkva izvijestila je o stalnom porastu svog globalnog stada. Drugim riječima, dok svijet pada u svakom smislu i progoni te pokušava ‘ubiti’ Isusa, Božja Crkva raste i to je zaista neobično gledajući iz perspektive svijeta.
Broj krštenih katolika porastao je za 1,15% od 2022. do 2023., dosegnuvši približno 1,406 milijardi, prema podacima koje je objavio Vatikan. Ovaj rast odražava trendove iz prethodnih godina i naglašava trajnu privlačnost Crkve na različitim kontinentima, svaki sa svojim jedinstvenim demografskim krajolikom.
U Africi, gdje živi dvadeset posto svjetskih katolika, Crkva doživljava dinamičnu ekspanziju. Broj tamošnjih katolika narastao je na 281 milijun, što je za 3,31% više nego prethodne godine, a Demokratska Republika Kongo i Nigerija prednjače po broju. Snažan rast ove regije u oštroj je suprotnosti s stagnirajućim trendovima uočenim drugdje.
U Europi kriza
U Americi i dalje živi gotovo polovica svjetske katoličke populacije, sa stopom rasta od 0,9% tijekom prošle godine. Brazil se ističe sa 182 milijuna katolika, što čini značajan dio udjela Južne Amerike od 27,4% u globalnom ukupnom broju. Taj je rast, međutim, manje izražen u usporedbi s Afrikom.
Azija je zabilježila skroman porast od 0,6% u svom katoličkom stanovništvu, sa značajnim brojevima na Filipinima i u Indiji.
U međuvremenu, Europa, u kojoj živi 20,4% svjetskih katolika, zabilježila je najmanji rast, bilježeći povećanje od samo 0,2% – što je odraz širih demografskih izazova poput starenja stanovništva i pada nataliteta.
Mijenja se i crkveno ustrojstvo Crkve. Broj biskupa na globalnoj razini porastao je za 1,4% na 5430 u 2023. godini, dok je ukupni broj svećenika blago pao za 0,2% na 406.996. Ovaj pad bio je posebno zamjetan u Europi i Americi, naglašavajući stalne izazove u zapošljavanju i zadržavanju svećenika.
Moćan globalni entitet
Jedno područje rasta unutar crkvenih redova je broj stalnih đakona, osobito u Americi i Oceaniji, što odražava stratešku prilagodbu promjenjivim klerikalnim potrebama. Ovi đakoni igraju presudnu ulogu, osobito u regijama s nedostatkom svećenika.
Međutim, Crkva se suočava s padom broja zavjetovanih redovnica, s brojem zavjetovanih redovnica 589 423 u 2023., što je pad od 1,6% u odnosu na prethodnu godinu. Taj se pad uglavnom pripisuje sve starijoj skupini i manjem broju novih sudionika.
Broj sjemeništaraca, kandidata za svećeništvo, također pokazuje kontinuirani globalni pad, obrazac koji traje od 2012. To se osjeća na svim kontinentima s izuzetkom Afrike, gdje je zabilježen blagi porast.
Dok upravlja ovim promjenama, Katolička crkva ostaje moćan globalni entitet, fenomen, koji prilagođava svoje strukture i prakse kako bi bolje služila sve raznolikijoj zajednici koja se mijenja.
Evolucija uloga kao što su trajni đakoni naglašava napore Crkve da ispuni duhovne zahtjeve svojih sljedbenika u eri demografske i društvene transformacije. A Papa, iako trenutno nemoćan, ostaje najtraženija globalna osoba, s kraljevima, kraljicama i predsjednicima koji traže posjete.
