Poticanje međunarodne integracije, digitalizacija, unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima, te unapređenje likvidnosti i razvoj novih investicijskih instrumenata ključni su strateški smjerovi za razvoj tržišta kapitala, koje je ministar financija Marko Primorac izdvojio predstavljajući na jučerašnjoj sjednici Vlade prijedlog strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj 2025. – 2030. i akcijskog plana za njegovu provedbu u ovoj i idućoj godini. To je, istaknuo je Primorac, prvi takav dokument usvojen u Hrvatskoj.
Manjak financijskog znanja
Polazna je ocjena da hrvatskom tržištu kapitala nedostaje veća dubina i veća likvidnost u vlasničkim i dužničkim vrijednosnim papirima, a na nacionalnom tržištu je prisutan razmjerno velik broj lokalnih institucionalnih ulagatelja, posebice mirovinskih fondova i osiguravajućih društava, no nedostaju im dodatne atraktivne mogućnosti za ulaganja. Malim ulagateljima s druge strane manjka financijskog znanja i prilike za diversifikaciju njihovih ušteđevina. Tržište je izrazito bankocentrično s udjelom kreditnih institucija od otprilike 70 posto, zbog čega se u vladinom prijedlogu ističe važnost povećanja uloge nebankarskih financijskih institucija i unapređenje izdavanja državnih vrijednosnih papira.
Primorac je podsjetio i kako je Vlada već poduzela važne korake izdanjima državnih obveznica i trezorskih zapisa u kojima su kao ulagači mogli sudjelovati i građani, koji su polučili dobar interes, pa se čak sedam posto ukupnog javnoga duga nalazi u rukama građana, zajedno s pripadajućim kamatama.
Strateškim okvirom detaljnije se razrađuje pet ključnih smjerova za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj, a pritom, kako se između ostalog navodi u vladinom dokumentu, regionalna integracija uključuje postizanje “emerging market” klasifikacije, razmatranje opcija regionalne integracije s drugim tržištima te uvođenje poveznica s međunarodnim središnjim depozitorijima vrijednosnih papira.
Aktivno trgovanje
Unaprjeđenje likvidnosti tržišta kapitala podrazumijeva kreiranje inicijativa s ciljem poticanja aktivnog trgovanja od strane malih i institucionalnih ulagatelja, dok razvoj novih investicijskih instrumenata i načina financiranja uključuje podršku alternativnim izvorima financiranja, jačanje fondova rizičnog kapitala, podršku trgovačkim društvima prilikom izlaska na burzu putem inicijalne javne ponude i sl., kao i podršku dodatnim proizvodima kao što su zeleni vrijednosni papiri, ETF-ovi i sl.
U hodogramu pojedinih mjera i inicijativa postavljeni su konkretni rokovi, a kao sudionici uključeni su uz Ministarstvo financija još i ZSE, Hanfa, SKDD, HBOR, HUB te HGK.
