Moldavske vlasti uhitile su Evgeniju Gutul, guvernerku proruske autonomne regije Gagauzije, u međunarodnoj zračnoj luci Kišinjev 26. ožujka, stavivši je u pritvor na 72 sata. Gutul, kojoj je već bio zabranjen izlazak iz zemlje, pokušala je otputovati u Istanbul, rutom koju često koriste suradnici odbjeglog oligarha Ilana Shora kako bi stigli do njegove rezidencije u Moskvi.
Suočava se s novim optužbama u vezi s nezakonitim financiranjem sada zabranjene stranke Shor, što je dodatak suđenju koje je u tijeku za slične optužbe. Uhićenje je dio šire akcije slamanja političara povezanih sa Shorom, koji je optužen za koordinaciju ruskog uplitanja u izbore u Moldaviji.
Zemlja se priprema za ključne parlamentarne izbore ove godine, a vlasti intenziviraju napore na obuzdavanju stranog utjecaja. Antikorupcijsko tužiteljstvo najavilo je i nove pretrese u vezi sa slučajem nezakonitog financiranja. Pritvaranje Gutulove uslijedio je nakon neobjašnjivog prošlotjednog nestanka dvojice proruskih zastupnika – jedan je osuđen na zatvorsku kaznu, a drugi čeka presudu po optužbama za korupciju sličnim onima protiv Gutul.
Gagauzija, etnička turska regija u južnoj Moldaviji s pretežno ruskim govornim područjem, ima 140.000 stanovnika. Nakon što je uključena u Moldavsku SSR, doživjela je značajnu rusifikaciju, jačajući svoje kulturne i jezične veze s Rusijom. Nakon neovisnosti Moldavije 1991., Gagauzija je tražila i dobila autonomiju 1994. Od tada su se lokalni čelnici često sukobljavali sa središnjom vladom Moldavije oko kulturne politike, gospodarskog razvoja i vanjskih poslova. Centralno izborno povjerenstvo Moldavije i dalje je osporava izbornu pobjedu Gutulove u lipnju 2023. zbog navodnih kršenja pravila financiranja kampanje i stranog uplitanja. Zabranjen joj je pristup sastancima kabineta, a nedavno su je sankcionirale Sjedinjene Države.
Reakcija Moskve
Moskva je brzo osudila uhićenje. “Sadašnje moldavske vlasti nedvojbeno vrše očigledan pritisak na popularne i aktivne političare koji bi mogli biti par [moldavskoj predsjednici] Maji Sandu”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “Snažno osuđujemo takve postupke i vjerujemo da Kišinjev treba odustati od ovih metoda i dopustiti svim političkim snagama u zemlji da slobodno djeluju”, rekao je, prenosi RIA.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova povezala je uhićenje s predstojećim parlamentarnim izborima u Moldaviji u srpnju. “Kako se približavaju parlamentarni izbori, protivnici aktualnih vlasti sve češće prijavljuju samovoljnu policijskih snaga, govoreći da se zemlja pretvorila u policijsku državu”, rekla je Zaharova. Optužila je Moldaviju za potiskivanje proruskih glasova putem kaznenih postupaka protiv oporbenih figura, cenzure medija na ruskom jeziku i “ogromnog pritiska” na političare i novinare koji favoriziraju bliže veze s Moskvom.
Sumnjivi novac
Kao odgovor, ministar vanjskih poslova Moldavije Mihai Popșoi izjavio je da “rusko vodstvo otvoreno brani kriminalne skupine u Republici Moldaviji”. Odnosi između dviju zemalja sve su zategnutiji, dok se proeuropska vlada Moldavije suprotstavlja utjecaju Rusije.
Kriminalističko istraživanje financiranja stranke Shor počelo je 2022., godinu dana prije nego što je Ustavni sud tu stranku proglasio nezakonitom. Tužitelji tvrde da je Shor usmjeravao velike svote novca svojoj stranci, prenoseći gotovinu koja nije navedena u službenim financijskim izvještajima. Tim su se sredstvima navodno plaćali stranački djelatnici i kompenzirali sudionici protuvladinih prosvjeda. Shor, koji je pobjegao iz Moldavije nakon optužbi za korupciju, nastavio je vršiti politički utjecaj iz inozemstva. Njegove financijske i političke veze s Rusijom učinile su ga središnjom figurom u moldavskoj borbi protiv stranog uplitanja, dok vlada nastoji ojačati svoju agendu europskih integracija uoči nadolazećih izbora.
Na moldavskom referendumu o članstvu u Europskoj uniji 2024. Gagauzija je glasala s 94,84% protiv izmjene Ustava s ciljem pristupanja Moldavije Europskoj uniji?”, što je najveće protivljenje bilo kojoj administrativnoj jedinici Moldavije. Na razini države, proeuropski put je podržan s tankom većinom (50.39%)
M. Šerić: Pridnjestrovlje – tinjajuće krizno žarište s potencijalima eskalacije
