Koliko se zbog tehnologije mijenjaju financije možda najbolje dočarava popularnost Revoluta, prve digitalne banke u Europi. Samo u 2024. pristupilo im je 12 milijuna novih klijenata, milijun novih mjesečno, rekao je Tim Rutten iz Backbasea, danske kompanije koja razvija softversku platformu za bankovnu infrastrukturu, na konferenciji Money Motion. “Ovakav rast jedne financijske institucije još nismo vidjeli”, napominje. Ono što nudi Revolut, u odnosu na tradicionalni bankarski sektor, osim potpune digitalizacije, je odnos s klijentima i mnoštvo usluga.
Ni jednostavno niti jeftino
To, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji (AI) mogu pružati i tradicionalne banke, ipak njih čak 53 posto nisu spremne prigrliti prilike koje ovaj krik tehnologije nudi, smatra Rutten.
Za mnoge će to biti nepremostiv propust jer će rast u narednih deset godina poticati upravo AI koji financijskom sektoru itekako može pomoći u stvaranju personaliziranih usluga. Po tom pitanju banke “sjede na zlatnom rudniku – imaju brend, izgrađen odnos s klijentima te raspolažu velikom količinom podataka”, ističe Rutten.
Kako domaće banke stoje po pitanju implementacije AI-a u poslovanje? Na tome se intenzivno radi, kažu sudionici panela o integraciji AI-a u bankarsko poslovanje. Vjekoslav Bonić iz Raiffeisen Bank Internationala, kaže da tu tehnologiju implementiraju od 2017., uglavnom s ciljem automatizacije poslovnih procesa i povećanja angažmana korisnika. Smatra i da AI može pomoći zaposlenicima u većoj efikasnosti, a korisnicima u boljem shvaćanju kompliciranog bankarskog sustava.
Član Uprave HPB-a Josip Majher ističe da s pomoću AI-a žele redefinirati procese. Već su mnogo toga napravili u posljednjih godinu dana, no planiraju ubaciti u “petu” brzinu, poručuje Majher. Napominje da svoja vrata otvaraju fintechima, novim idejama i proizvodima iz svijeta financija. Taj financijaš smatra i da bi AI trebao povećati produktivnost te tako skratiti radni tjedan na četiri radna dana. Osim teme umjetne inteligencije u bankarstvu, prvi dan Money Motion konferencije, koja će okupiti oko 2500 sudionika, bio je posvećen raspravama o novim načinima plaćanja koji će imati utjecaj ne samo na bankarsku industriju već sve kojih se plaćanja tiču (kartičarske kuće, trgovci, osiguravatelji…). Dwayne Gefferie iz Gefferie Groupe koja se bavi savjetovanjem u području plaćanja, kaže da korisnici žele jednostavnu i sigurnu uslugu. Brojne kompanije takvu već nude, no pitanje je njihove integracije u poslovanje što nije ni jednostavan niti jeftin posao.
Silvia Mensdorff-Pouilly iz tvrtke WorldPay, koja se bavi obradom plaćanja, poručuje da inovacije u tom području nije lako pratiti. “Postoji još mnogo država koje koriste čekove, a mi moramo ulagati u održavanje tog sustava i u nove načine plaćanja. Pritom moramo voditi računa o regulatornim zahtjevima”, kaže Mensdorff-Pouilly.
Digitalni euro
Pomak u europskom platnom sustavu trebao bi donijeti digitalni euro, no razvoj tog projekta kreće se prilično sporo.
Ignacio Terol iz Europske središnje banke (ECB) koji radi na digitalnom euru, s konferencije poručuje da je projekt u pripremnoj fazi koja će završiti u listopadu ove godine.
“Do tada ćemo imati odabrane pružatelje usluga i finalizirati pravilnik o shemi digitalnog eura. Zatim će u listopadu Upravno vijeće ECB-a odlučiti o sljedećoj fazi projekta. Upravno vijeće odlučit će o izdavanju digitalnog eura tek nakon usvajanja zakonodavnog akta”, ističe Terol.
O tome kada bi institucije Europske unije trebale donijeti regulativu Terol ne želi, niti može, komentirati.
Nikola Škorić, suorganizator Money Motiona, ističe da se posljednjih godina stvari u financijskoj industriji, konkretno bankama, ubrzano mijenjaju. “Ti mastodonti i dinosauri počinju ulaziti čak u kriptoindustriju što je prije svega par godina bilo nezamislivo”, kaže. Te su promjene uzrokovale neobanke, poput Revoluta, kaže.
Od novih trendova izdvaja plaćanja s računa na račun. “Europski platni sustav sve više zaostaje za ostatkom svijeta. U Africi i Aziji ljudi sve više plaćaju digitalnim novčanicima dok se u Europi još uvijek u velikoj mjeri oslanjamo na gotovinu i kartice. Potreban je veliki ‘poguranac’ da bi došlo do modernizacije platnog sustava u Europi”, smatra Škorić.
