Vodstvo Ine u nazočnosti resornog ministra gospodarstva Ante Šušnjara danas bi svečano trebalo obilježiti početak izrade prve Inine istražne geotermalne bušotine Leščan GT-1. Početak je to velikog iskoraka nacionalne naftne kompanije koja se želi jače pozicionirati na geotermalnoj karti i na duže staze osigurati novu nišu kojom će osigurati stabilno poslovanje. Stavljanje naglaska na ulaganja u projekte u tom dijelu portfelja ističe se važnim i u upravo usvojenom revidiranom Ininom financijskom izvješću za prošlu godinu, na koju u najvećoj hrvatskoj kompaniji gledaju kao na još jednu uspješnu godinu. S obzirom na iskazanu dobit, ona to definitivno jest, no brojke su ipak nešto slabije nego u prethodne dvije godine.
Rijeka dovršena 92 posto
Prihodi od prodaje na razini grupe iznosili su 3,88 milijardi eura, oko jedan posto manje nego prethodne godine, EBITDA je pala za 18 posto i iznosi oko 431 milijuna eura, a neto dobit sa 182 milijuna slabija je 27 posto. Ina d.d. uprihodila je od prodaje 3,72 milijardi eura, no pad dobiti još je značajniji, 30 posto, pa je neto dobit iz koje će država isplatiti svojim dioničarima dividendu 156 milijuna eura. Isplata koju Nadzorni odbor predlaže skupštini predviđa 12 eura po dionici, ukupno 120 milijuna eura, što znači da će Molu sjesti od zarade 58,9 milijuna eura, državi 53,8 milijuna, a ostalim dioničarima 7,3 milijuna eura. U odnosu na lanjsku dividendu – upola manje.
Slabije rezultate vodstvo kompanije pripisuje nepovoljnijem vanjskom okruženju, prvenstveno nižoj cijeni nafte i inflaciji, ali i manjoj proizvodnji nafte i plina.
“Već godinama se suočavamo s prirodnim padom proizvodnje na zrelim poljima kojem smo se suprotstavili nizom projekata remontnih radova i optimizacije proizvodnje, što je, uz veliki napor zaposlenika, rezultiralo zaustavljanjem pada na samo približno pet posto u odnosu na prethodnu godinu”, stoji u objašnjenju Ine. Sličan trend bilježi i proizvodnja na Jadranu, gdje se također nastoji ublažiti prirodan pad remontima bušotina i projektima optimizacije proizvodnje. Prodaja goriva na tržištima Hrvatske i BiH lani je dosegnula rekordne razine, a značajan je porast i rekordne vrijednosti Ina zabilježila i u prodaji aviogoriva.
Službeni lobisti
Iako slabiji nego prethodne godine, prihodi od prodaje nafte i naftnih derivata Ini i dalje čine glavni izvor prihoda. S tog osnova je došlo od ukupnih 3,72 milijarde oko 3,02 milijarde eura, dok je plin, koji također ima slabiji rezultat, lani osigurao 317 milijuna eura prihoda. U Ini se vole pohvaliti i sve boljim rezultatom u prodaji tzv. ostalih proizvoda na njihovim benzinskim postajama, od prehrambenih do kućnih potrepština, a od kojih je lani uprihođeno 30 posto više, oko 303 milijuna eura.
Niža nego u 2023. bila su i kapitalna ulaganja, koja su s 311 milijuna eura u tih godinu dana smanjena na 292 milijuna. Projekt nadogradnje Rafinerije u Rijeci, na čijoj se realizaciji radi od 2020., dosegnuo je prema navedenim podacima Uprave, 92,2 posto dovršenosti, te ocjenjuju kako završetak dobro napreduje. Do kraja prvog kvartala ove godine očekuje se dovršetak radova na području izvan granica postrojenja, a nakon toga slijedi područje luke u drugom tromjesečju. No, ulaganja su po objašnjenju uprave kompanije pridonijela povećanju neto duga za 124 posto, na 482 milijuna eura, a omjer duga i kapitala podigao se u godinu dana s 11,6 na 23,3 posto.
Kao grupacija Ina ukupno ima 9,6 tisuća zaposlenika (Ina d.d. 2,9 tisuća), od čega u Hrvatskoj 7,9 tisuća, a više od polovine ih je u dobi od 30 do 50 godina. Jedna od zanimljivih informacija u Ininom raportu je i ona da se tvrtka upisala u Registar lobista čime će, kako pojašnjavaju, osigurati jaču poziciju kod kreiranja javnih politika, a prijavila se za 30-ak različitih područja u kojima želi biti aktivna, od energetike i financija, porezne politike do javnog zdravstva i zapošljavanja.
