Ožujak je bio kišovit i topliji od prosjeka, a izgleda da bi se slično vrijeme moglo nastaviti i u travnju.
Vjetrovit kraj ožujka i početak travnja vjerojatno mnoge više podsjeća na u narodu poznate, ali u znanosti ne i potvrđene tri “marčane” bure – nego na analizu srednje mjesečne temperature zraka i ukupne mjesečne količine oborine dojučerašnjeg ožujka.
– Stara izreka iz pučkog vremenoslovlja, koja je u naslovu ovog odlomka, ove se godine djelomično ostvarila. U istom smo mjesecu, u razmaku od desetak dana, imali vrijednosti temperature zraka blizu rekordno i visokih i niskih za doba godine, posebice u hrvatskim kontinentalnim krajevima. To zamjetnije višednevno zahladnjenje sredinom mjeseca, kao i manja negativna odstupanja od prosječnih vrijednosti – početkom mjeseca najniže dnevne temperature zraka te potkraj mjeseca najviše dnevne – pridonijela su da srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnjeg ožujka ne bude ekstremno visoka. Stoga je ožujak u većini Hrvatske “samo” između 8. i 15. mjesta na popisu najtoplijih, uz odstupanje od prosječnih vrijednosti između 1 i 3 °C – kaže Vakula.
Dubrovnik je u dosadašnjem dijelu 2025. u vrhu po toplini. Srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 31. ožujka u Dubrovniku je 3. u nizu najviših, odmah iza 2014. i najtoplije 2024. godine. U Splitu je prvo tromječje 4. u nizu najtoplijih, ali je ukupna tromjesečna količina oborine manja od prosjeka. Još manje ekstremno je u, primjerice, Gospiću – i po temperaturi i po oborini, koje je također malo manje od prosjeka za dosadašnji dio godine.
“Zmotan kak‘ travanjsko vreme”
– Ostvare li se trenutačno najvjerojatne dugoročne prognoze – u nastavku proljetnih mjeseci – travnju i svibnju – valja nam se prilagoditi podjednakom ‘meteoritmu‘ kao i prošlih mjeseci – razmjerno toplom te u većini krajeva kišovitom vremenu, barem u smislu ukupne mjesečne količine oborine, što nužno ne znači da će biti puno dana s oborinom. Iznadprosječnost se može dogoditi padne li obilnija kiša u samo nekoliko dana, a većina ih ostane suho – prognozira Vakula.
Do vikenda nam tako slijede stabilniji i sunčaniji dani od prošlih – manje vjetroviti, s rjeđim i manje obilnim oborinama. Jutarnje vrijednosti temperature zraka bit će malo niže, a poslijepodnevne više – sve češće blizu 20 °C. I pritom do četvrtka porast tlaka i poboljšanje biometeoroloških uvjeta, zatim njihovo ponovno pogoršanje zbog pada tlaka prije nove promjene vremena, čiji je intenzitet još upitan.
– No, sve je vjerojatnije kako će prema kraju subote u većini Hrvatske biti kiše, najprije u unutrašnjosti, zatim i na Jadranu. Ponegdje su mogući i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a zbog naglog pada temperature zraka mjestimice i snijeg, osobito u gorju. Stoga će nedjelja gotovo posvuda biti hladnija od subote, u unutrašnjosti i znatno. Nevolje će nekima vjerojatno prouzročiti i vjerojatno opet jaka i olujna bura, osobito na sjevernom Jadranu.
Hladnije, osobito na Jadranu i vjetrovitije vrijeme, vjerojatno će se zadržati u većem dijelu sljedećeg tjedna, tijekom kojeg u kontinentalnim krajevima prijeti jutarnji mraz – nastavlja Vakula.
Iza Svete Sofije nema opasnosti od mraza
– Razmjerno toplo vjerojatno će biti i u svibnju, ali se još ne može pouzdanije prognozirati hoće li i ako da – kada – doći do hladnijih razdoblja. Stoga nam se, za sada, samo valja nadati da neće biti jačih zahladnjenje i mraza ni tijekom mnogima poznatim “ledenim svecima”, ni kasnije. Dugoročne prognoze nastavljaju dosadašnju ‘meteopriču‘ te daju ne samo povećanu, nego i razmjerno veliku vjerojatnost, veću od 80 % za pozitivno odstupanje od prosječne srednje sezonske temperature zraka. Naravno, to nužno ne znači da će biti toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje, pa čak ni da će biti puno vrućih dana – onih s najvišom temperaturom zraka 30,0 °C i višom – ali ne treba čuditi dogode li se. Unatoč silnom napretku u prognoziranju, umjetnoj inteligenciji i dr – prognoze takvih pojava nisu dovoljno pouzdane za dugoročna razdoblja – tumači dalje Zoran Vakula.
Ni prognoze ukupne sezonske količine oborine nisu od velike pomoći jer ne samo što ne upućuju na znatnija odstupanja od prosjeka, nego je i poznata znatno manja pouzdanost prognoza oborine u usporedbi s temperaturom, pogotovo kod mogućih intenzivnih ljetnih pljuskova, tijekom kojih u samo nekoliko sati može pasti velika količina oborine.
Stoga, dugoročne prognoze možemo pratiti, ali nemojmo im odviše vjerovati, ni prema njima aktivnosti na otvorenome planirati, upozorava Zoran Vakula za HRT.
J.T.
