Zbog brojnih upita koje primaju, kao i zbog čestih objava na društvenim mrežama, Institut za oceanografiju i ribarstvo je objavio da ovih dana u nekim dijelovima Jadrana svjedoče masovnim pojavama salpi, želatinoznih planktonskih organizama koje spadaju u skupinu pelagičnih plaštenjaka.
Eksplozije populacija salpi, uključujući najpoznatije vrste kao što su Salpa maxima, Salpa fusiformis i Thalia democratica, nisu neuobičajene niti zabrinjavajuće, već su obično rezultat kombinacija ekoloških i klimatskih čimbenika koje stvaraju idealne uvjete za njihov masovni rast i razmnožavanje.
Salpe su poznate po svom gotovo potpuno prozirnom, cilindrično-bačvastom tijelu. Samo su unutrašnji organi vidljivi kroz prozirnu vanjsku strukturu. Njihovo mekano, želatinozno tijelo lagano je i omogućava im jednostavno plutanje u moru.
Jedinka naraste i do 10 cm, a nalazimo ih u kolonijama koje se obično sastoje od više desetaka jedinki povezanih u lance. Njihovi lanci mogu biti dugi više metara i često stvaraju impresivne formacije u vodi. Pokreću se neprekidnim pumpanjem vode kroz tijelo, a hrane filtracijom, sakupljajući tako fitoplanktonske mikroalge. Stoga povećanje količine fitoplanktona u moru koje se uobičajeno javlja u rano proljeće i u jesen posljedično potiče i nagli porast populacija organizama koji se njime hrane.
Kako salpe imaju sposobnost brzog kloniranja kroz nespolno razmnožavanje, to im omogućuje eksponencijalni rast populacija u kratkom vremenskom razdoblju kada su uvjeti povoljni. Nakon što iscrpe uvjete za svoj rast, očekivano će populacija naglo početi opadati.
Promjene u cirkulaciji morske vode mogu grupirati salpe u velikim skupinama na određenim mjestima uz obale otoka, kao što je slučaj sada, tako da naizgled velika prisutnost ovih želatinoznih organizama može dominirati podvodnim okruženjem.
Iako su ovakve pojave dio prirodnog životnog ciklusa salpi i same po sebi nisu razlog za zabrinutost, potrebno je pomno pratiti njihovu učestalost i postojanost, jer mogu ukazivati na promjene u ravnoteži u morskim hranidbenim mrežama, posebno u svjetlu izražene klimatske varijabilnosti kakvoj danas svjedočimo.
Da bismo uspješno nastavili pratiti pojave planktonskih želatinoza, potrebno je i vaše sudjelovanje. Molimo vas da nam i dalje šaljete njihove slike i lokaciju putem mobilne aplikacije #RebrashNET (vrtlac.izor.hr/rebrash), poručuju s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
D.G.
