(Foto: Boris Kovacev / CROPIX)
Alkohol je najraširenije sredstvo ovisnosti na svijetu, a najčešće bude i prvo nakon kojeg mnogi odlučuju isprobati i druga psihoaktivna sredstva. Štoviše, jedan je od prioritetnih javnozdravstvenih izazova, a potrošnja alkohola po glavi stanovnika povećava se u gotovo svim zemljama svijeta, pa se posljedično povećava i broj osoba koje pate od bolesti koje nastaju kao posljedica zlouporabe.
Europska regija ima najveću potrošnju alkoholnih pića u svijetu, otkrivaju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Štetni učinci za pojedinca i za društvenu zajednicu kao posljedica prekomjerne uporabe alkohola, brojni su i čvrsto dokumentirani i dokazani, a rizik da će se razviti ovisnost kod mladih ljudi, te posljedično i poremećaj konzumiranja alkohola, daleko je veći nego kod bilo koje druge dobne skupine.
Čak 42 posto učenika je prvi put pilo alkohol s 13 godina ili ranije, pokazuje Europsko istraživanje o pijenju, pušenju i uzimanju droga (ESPAD), a Hrvatska je iznad prosjeka prošlogodišnjem europskom istraživanju o pijenju alkohola i uzimanju droga u školama za sve prikazane pokazatelje konzumacije alkoholnih pića. Hrvatska je na visokom sedmom mjestu po opijanju mladih jer se u posljednjih 30 dana opilo 54 % učenika, prema ESPAD istraživanju.
Među vodećim europskim nacijama po pijenju alkohola
Nažalost, Hrvatska je jedna od zemalja koja ima visoku konzumaciju alkoholnih pića jer u našem društvu pijenje alkoholnih pića je ugrađeno u običaje, te je velika nekritičnost prema njegovoj konzumaciji, a sve veći broj mladih ljudi konzumira alkoholna pića, dok prva konzumacija počinje već u osnovnoj školi.
Naime, policija često djeluje tek ukoliko je počinjen neki prekršaj, a zakonskih intervencija samo na temelju opijenosti maloljetne osobe uglavnom nema ili se pak ne poštuju. Mladi u Hrvatskoj u dobi od 15 do 16 godina u samom su europskom vrhu po konzumaciji alkohola, utvrdila je u novom istraživanju Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Njih gotovo polovina (45%) u posljednjih je mjesec dana barem jednom konzumirala veću količinu alkohola, a ovaj alarmantan postotak stavlja Hrvatsku među vodeće europske nacije po konzumaciji alkohola među mladima. Čak 81 % četrnaestogodišnjaka konzumiralo je alkohol najmanje jednom ili više puta u životu, pokazuju rezultati nacionalnog istraživanja Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva.
Hrvatska je na petom neslavnom mjestu
U usporedbi s drugim zemljama, situacija u Hrvatskoj je izrazito loša. Na prvome mjestu po pijenju alkoholnih pića nalazi se Danska, u kojoj 51% mladih konzumira veće količine alkohola, a Hrvatska je na petome mjestu – ispred nas su još samo Nijemci, Austrijanci i Slovaci, prema ovogodišnjem istraživanju OECD-a.
Alkohol je najčešće korišteno sredstvo ovisnosti među adolescentima u Europi pa tako i u Hrvatskoj. „Iako se ne može zanemariti značajna uloga vršnjaka kada je u pitanju konzumiranje alkohola, roditelji i dalje imaju najveću odgovornost za razvijanje odgovornog ponašanja svog djeteta”, kažu u Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar (NZJZ).
Iako ne spada u ilegalne droge, ona to jest za osobe mlađe od 18 godina, točnije Zakonom je zabranjeno usluživanje i dopuštanje konzumacije pića u ugostiteljskim objektima osobama mlađim od 18 godina, ali nažalost te se zakonske odredbe ne provode kako treba.
Pijenje alkohola kulturološki prihvatljiv oblik ponašanja
„U Hrvatskoj je pijenje alkoholnih pića kulturološki prihvatljiv oblik ponašanja, prisutan kod mnogih obiteljskih i društvenih okupljanja. Nerijetko su baš roditelji osobe koje djeci daju prvo alkoholno piće”, ocjenjuju u NZJZ-u.
Za većinu iskustava vezanih s alkoholom koje mladi tijekom odrastanja prožive roditelji nikad ne saznaju, a shvate pravo stanje tek u poodmakloj fazi razvoja ovisnosti i često nisu spremni uključiti dijete u stručni tretman, čak niti nakon više opitih stanja.
„Ponekad smatraju da je bolje da dijete proba alkohol dok je u njihovom društvu jer ionako će do toga doći, ponekad im imponira da nazdrave sa svojim djetetom, a ponekad jednostavno misle da to priliči određenom svečanom obiteljskom događaju”, objašnjavaju u NZJZ-u.
Mladi najčešće posežu za alkoholom zbor vršnjaka i društva
Mladi navode da najčešće posežu za alkoholom zbog utjecaja vršnjaka i društva, znatiželje, zabave, psihičkih problema, dosade, želje za samopotvrđivanjem i dokazivanjem odraslosti te problema u obitelji. „Osim toga, dio mladih je sklon i ekscesivnom epizodičnom pijenju tzv. binge drinking koje uključuje pijenja većih količina alkohola u kratkom vremenu”, naglašavaju u NZJZ-u.
Iako mnogi započnu s konzumacijom alkohola u svrhu opuštanja, druženja i uklapanja među vršnjake, većina ih ne shvaća rizik od razvoja ovisnosti sve dok se ne pojave početni simptomi.
„Ovaj obrazac pijenja posebno je rizičan jer većinom vodi u pijanstvo, često praćeno negativnim posljedicama (hospitalizacija, upuštanje u druga rizična ponašanja). Nažalost, i ovaj obrazac pijenja kod mladih u Hrvatskoj je visoko iznad ESPAD prosjeka. Ponekad je i razlog teškom opitom stanju nedovoljno iskustvo mlade osobe i kriva procjena koliko alkoholnog pića uopće mogu popiti”, ističu u NZJZ-u.
Alkohol može izazvati trajne posljedice za mozak u razvoju
Alkohol je opasna droga i ukoliko se uzima u ranoj dobi može izazvati trajne posljedice za mozak u razvoju, a temeljni poremećaji mentalnog zdravlja često su primarni uzrok problematične konzumacije alkohola i drugih problema s konzumacijom psihoaktivnih supstanci.
U borbi protiv nezaraznih kroničnih bolesti Svjetska zdravstvena organizacija stavila je smanjenje štetne konzumacije alkohola za jedan od prioritetnih ciljeva do 2030. godine, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
U prevenciji štetne konzumacije alkohola Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sveobuhvatne intervencije koje su usmjerene na smanjenje dostupnosti, informiranje populacije o rizicima, smanjenje potražnje te intervenciju zdravstvene službe za rano prepoznavanje rizika i pravovremeno liječenje.
Rizični čimbenik za nastanak brojnih kroničnih bolesti
Pijenje alkoholnih pića rizični je čimbenik za nastanak brojnih kroničnih bolesti te je povezana sa nastankom nekih malignih bolesti koje su porastu, kao što su karcinom dojke, jetre, debelog crijeva, želuca, gušterače, jednjaka, ističu u HZJZ-u.
Među preporučenim intervencijama za smanjenje dostupnosti alkoholnih pića su povećanje cijena alkoholnih pića, zabrana reklamiranja alkoholnih pića, ograničenje dostupnosti prodaje zabranom prodaje mlađima od 18 godina, zabranom prodaje na benzinskim postajama, zabranom konzumacije na javnim površinama…
Preporučene intervencije za smanjenje potražnje za alkoholnim pićima su povećanje socijalnih i emocionalnih kompetencija kod djece i mladih, jačanje uloge obitelji i roditelja i njihova veća uključenost u život djeteta, edukacija i informiranje o štetnim učincima alkohola, označavanje alkoholnih pića zdravstvenim tvrdnjama i oznakama vezanim za štetnost konzumacije alkohola, kampanje za podizanje svijesti o štetnosti alkohola, kažu u HZJZ-u.
*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari
