Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će predstavnici njegove stranke podržati smjenu ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, ako to bude predloženo, ne precizirajući tko bi trebao podnijeti takav prijedlog.
Tako se iz dana u dan produbljuje i produljuje politička kriza. A i dosad smo svjedočili brojnim krizama: od blokiranja procesa zbog političke trgovine do najnovijeg narušavanja ustavnog poretka zemlje. Upravo je to razlog zašto smo, od zemlje koja je prednjačila na europskom putu, sada daleko iza svih, prenosi BHRT.
Oko europskih zakona još se uvijek pregovara. U međuvremenu, pojedine europske zemlje uvode sankcije predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, čelniku stranke bez koje zakoni još uvijek ne mogu proći parlamentarne procedure. Krajnje je vrijeme, upozoravaju ministri zemalja Europske unije koji su proteklih dana boravili u Bosni i Hercegovini, da se djeluje protiv blokada.
„Tijekom posljednje tri godine, nekako zemlja stalno čeka da se nešto dogodi i zaista je krajnje vrijeme da se djeluje protiv tih blokada. Mnoge zemlje u regiji napreduju – Crna Gora, počinjemo pregovore s Ukrajinom i Moldavijom – i upravo zbog toga je sada trenutak kada moramo vidjeti napredak u Bosni i Hercegovini, jer postoji određena dinamika“, poručila je Anna Lührmann, ministrica za Europu i klimu Savezne Republike Njemačke.
Političke krize koje se samo nižu neminovno se odražavaju i na europski put. Ono što je vidljivo i golim okom jest da su vrata Europske unije odškrinuta, ali ih sami sebi zatvaramo.
„Europski put BiH neposredno je povezan s krizom, jer u situaciji kada imate ovakvu političku i sigurnosnu krizu, umjesto da se ide europskim putem i pristupa brojnim poglavljima koja treba pripremiti za pregovore s EU-om te donosi nove zakone, mi vidimo da su institucije paralizirane, da ne funkcioniraju“, ocjenjuje Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.
Bosna i Hercegovina ostala je jedina država u regiji koja još nije usvojila reformsku agendu, zbog čega je pod upitnikom više od milijardu eura europskih sredstava iz Plana rasta.
„Vidjeli smo da je, od dobivanja kandidatskog statusa, ono malo zakona što je usvojeno prošlo uz mnogo muke i uz svesrdnu potporu iz Bruxellesa. Međutim, čini mi se da ova sadašnja situacija političkim akterima služi kao alibi i izgovor, jer oni doista nisu istinski zainteresirani da Bosna i Hercegovina postane članica EU“, smatra politička analitičarka Tanja Topić.
„Mi smo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja više ne povlači sredstva iz Europske unije. Ne sudjelujemo u njihovoj raspodjeli, ne sudjelujemo u ikakvim ozbiljnim razgovorima o pridruživanju EU. Umjesto da iskoristimo ovu priliku i pokažemo da smo spremniji za EU više nego ikad, kako bismo ušli u taj posljednji vagon posljednjeg vlaka prema EU“, kaže analitičar Almir Terzić.
Hoće li Bosna i Hercegovina konačno odlučno zakoračiti prema možda posljednjem vlaku za EU, ovisi o nama samima. No, ne o građanima, koji prema brojnim istraživanjima velikom većinom svoju budućnost vide i žele u EU, već o volji i želji političara da nas tamo i dovedu.
