ŠIBENIK – Tijekom posljednja tri dana Šibensko-kninska županija i Grad Šibenik bili su mjesto okupljanja ronilačke struke i zaljubljenika u more i podmorje s ciljem razmjene znanja i iskustva s relevantnim stručnjacima iz različitih područja i segmenata rada koje je objedinio IV. Hrvatski ronilački kongres.
Tijekom dva dana trajanja kongresa, sudionici su imali priliku sudjelovali na brojnim, edukativnim i zanimljivim panelima i predavanjima, dok je treći dan održana ekološka akcija čišćenja podmorja „Eko patrola Šibenik“.
Četvrti hrvatski ronilački kongres provodio su u organizaciji Agencije Plava promocija, u suradnji s Ronilačkim klubom HRVI Nemo-Adriatic pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Šibensko-kninske županije, Hrvatske vatrogasne zajednice, Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Partner kongresa je Ravnateljstvo civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatska turistička zajednica i Slovenski ronilački savez.
Domaćin četvrtog hrvatskog ronilačkog kongresa bila je Šibensko-kninska županija, a sve prisutne pozdravio je župan Šibensko-kninske županije, Marko Jelić istaknuvši ljepote hrvatskog podmorja kao i ronilačke lokacije kojima ta županija obiluje.
Razvojem ronilačkog turizma dolazi do porasta nesreća, havarija i nezgoda te je upravo ovaj kongres okupio službe spašavanja na jednom mjestu, uključujući Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, Službu spašavanja unutar slovenskog ronilačkog saveza, Rangere Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, Red bull air race rescue i Područni ured civilne zaštite Split kako bi zajedničkim akcijama djelovali po isti modulima.
– Ronjenje u vatrogastvu je jedan izazov i potreba kako bi se spasili ljudski životi i imovina na moru, rijekama i jezerima. Sustav vatrogastva je samo prošle godine imao 124 intervencije na rijekama, morima i jezerima. Najvažnije je da vatrogasci izlaze u prvoj minuti, da su opremljeni s čamcima i ronilačkom opremom te je bitno istaknuti suradnju s ronilačkim klubovima, interventnom policijom i sa svima u sustavu koji se bave ronjenjem jer razmjena iskustva daje jednu novu vrijednost. Ovaj kongres je nadogradnja sustava zbog razmjene iskustva, a i prilika da se upoznamo s novom ronilačkom opremom – istaknuo je Slavko Tucaković, državni tajnik u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici i glavni vatrogasni zapovjednik.
Svatko iz svog područja govorio je o prednostima ronjenja u Hrvatskoj, koje još uvijek, prema riječima struke, nije u cijelosti iskorišteno, kao jedan od najboljih i najunosnijih turističkih proizvoda. Dotaknula se struka turizma, promocije na svim razinama, ekologije, zdravstvenog aspekta ronjenja te sigurnosti u ronjenu.
– Ronjenje je prepoznato kao jedno od dijela sportskog i rekreativnog turizma kako u strategiji tako i u Nacionalnom i Akcijskom planu te svim aktivnostima koje Ministarstvo turizma i sporta radi te rado podržavamo sve aktivnosti vezane uz promociju ronjenja kao turističkog proizvoda. Ronioci su izuzetno dobro gosti, prije svega izvanpansionski potrošači što produžuje sezonu, a ovaj kongres daje uvid kako možemo poboljšati segment ronilačkog turizma i kako bi sinergijski mogli djelovati – rekla je Jelena Šobat, načelnica sektora za posebne oblike turizma, analitiku, inovacije i održivi razvoj u Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske.
Tijekom trajanja kongresa vrhunski stručnjaci obrađivali su brojne teme iz područja ekologije, sigurnosti u ronjenju, medicinskih aspekata ronjenja te razvoja ronilačkog turizma, a osim toga razgovarao se o važnosti edukacije novih generacija ronioca te o ulozi ronjenja u zaštiti podvodnog svijeta.
Andreja Vedrina, direktorica Agencije Plava promocija koja je organizator ovog doista hvalevrijednog kongresa, istaknula je kako kongres pruža jedinstvenu priliku da se osvrnemo na postignuća u ronilačkom turizmu, a istovremeno otvara dijalog o izazovima s kojima se susrećemo u segmentu ronjenja dok je veliki izazov ovako važnu materiju sažeti u dva dana trajanja kongresa uz zahvalu svim predavačima, sudionicima, suorganizatorima, pokroviteljima i sponzorima kongresa.
Partner IV. Hrvatskog ronilačkog kongresa bio je Slovenski ronilački savez, a predsjednik Saveza, Mitja Slavinec je istaknuo jako dobru suradnju hrvatskih i slovenskih ronioca koji su uspostavili zajedničke projekte te zajedno čiste podmorje i naveo nekoliko destinacija gdje slovenski ronioci rone, Bledsko jezero, Bohinjsko jezero, slovensko primorje te napomenuo da na hrvatski Jadran slovenski ronioci dolaze tijekom čitave godine.
Tijekom trajanje eko akcije, ronioci su čistili podmorje i izvlačili krupni otpada iz mora u uvali Minerska i uvali Škar, a sudjelovalo je više od 50 ronioca iz Hrvatske i Slovenije.
– Sa svakom novom ekološkom akcijom svijest građana o potrebi prema zaštiti podmorja je sve veća. Naime, Jadransko more kao zatvoreno more je izuzeto osjetljivo na onečišćenje, a kao Institut za vode zadužen za monitoring voda i mora, primjećujemo da je još uvijek velika koncentracija hranjivih tvari na pojedinim područjima što znači da ima prostora za izgradnju i puštanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a na nekim područjima nalaze se neki teški metali kao posljedica sredstava koje se koriste za zaštitu brodova. Da bismo naše more zaštitili i očuvali za buduće generacije, zakonodavac je dužan propisati biološki razgradive tvari koje će se koristiti u ovoj industriji kako bi njihov utjecaj sveli na minimum – istaknuo je Mario Šiljeg, ravnatelj Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“.
Veliku logistički podršku u provedbi eko akcije pružilo je Ravnateljstvo civilne zaštite te su sudjelovali pripadnici ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite, zatim javne vatrogasne postrojbe, sudionici kongresa, ronioci Slovenskog ronilačkog saveza, ronioci Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, te lokani ronilački centri i klubovi. Za zbrinjavanje otpada pobrinuli su se „Zeleni grad Šibenik“, a sve se odvijalo pod budnim okom Lučke kapetanije Šibenik.
– Osim teoretskog znanja u sklopu kongresa ovdje smo uvježbavali logistički i ronilački tim, a s nama je kompletna logistička oprema kako bi bili samodostatni. Naše ronilačke aktivnosti uključivale su rad sonara i pretrage sonara koje će postrojba koristiti u traganju za žrtvama pod vodom. Samodostatnost uključuje kuhinju, šatore, autocisternu, vozila, čamce za transport ronioca, a više od 20 ronioca pričuvnika DIP Zagreb, Split, Rijeka i Osijek čiste podmorje ispred Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer – rekao je Mladen Vinković, zapovjednik Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske.
D.G.
