Europska unija ulaže 12 milijardi eura u razvoj zemalja srednje Azije. Sredstva će biti usmjerena u promet, energetiku, preradu minerala i satelitske komunikacije. Ovo je objavljeno tijekom samita “Srednja Azija – Europska unija” održanog u uzbekistanskom Samarkandu. Trenutačni interes EU-a za središnju Aziju nije vođen samo resursima i prometnim potencijalom regije, već i promjenjivom geopolitičkom situacijom, s trgovinskim ratovima i političkim nesuglasicama koji potiču EU da traži nove saveze, piše ruska Nezavisimaja Gazeta.
Prvi povijesni summit “Srednja Azija – Europska unija” završen je u Samarkandu 4. travnja. Pod predsjedanjem predsjednika Uzbekistana Shavkata Mirziyoyeva, čelnici regije sastali su se s dužnosnicima EU – Antoniom Costom i Ursulom von der Leyen. Tijekom sastanka potpisana je zajednička deklaracija o partnerstvu u kojoj je istaknut široki paket inicijativa usmjerenih na gospodarsku, humanitarnu i tehnološku suradnju dviju regija. Ursula von der Leyen istaknula je četiri ključna područja suradnje: Transkaspijski koridor, vađenje kritičnih minerala, razvoj zelene energije i digitalizacija. Također je istaknula značajan potencijal za partnerstvo između EU-a i srednje Azije u tim područjima.
Ruski analitičar: To su dva različita svijeta
Stanislav Pričin, voditelj sektora za srednju Aziju na ruskom Institutu za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose, smatra da su rezultati summita srednja Azija – EU donekle ograničeni u djelotvornosti. Izjavu von der Leyen o izdvajanju 10 milijardi eura za Transkaspijski koridor 2024. smatra neutemeljenom. Tvrdi da- kao prvo, EU nije dodijelila takva sredstva. Prethodno obećanih 1,5 milijardi eura bila su kreditna jamstva, a ne izravna ulaganja. Kao drugo, glavni trgovinski tok između EU-a i središnje Azije još uvijek prolazi kroz Rusiju zbog ograničenog kapaciteta kaspijskih luka. “Postoji nekoliko razloga za ograničenu učinkovitost: ideološka kriza EU-a, ukrajinski sukob i unutarnja neslaganja. Pod ovim uvjetima, suradnja sa središnjom Azijom nije ključni fokus, objašnjava. Najizravniji put za interakciju ostaje kroz Rusiju, koja je sada politički u nemilosti, iako se u stvarnosti ništa nije promijenilo i sve bi moglo nastaviti funkcionirati, objašnjava. Politički i ideološki, EU i Srednja Azija su u potpuno različitim svjetovima što sprječavanja bilo kakve stvarne strateške interakcije. Stoga, unatoč uglađenoj retorici i svečanom tonu službenih izjava, EU i središnja Azija još nisu postali pravi strateški saveznici”, rekao je ruski stručnjak za novine.
Transkaspijski koridor
Srednji koridor, također nazvan TITR (Transkaspijska međunarodna transportna ruta), trgovačka je ruta iz jugoistočne Azije i Kine u Europu preko Kazahstana, Kaspijskog jezera (upotrebom trajekata i brodova za prelazak Kaspijskog mora), Azerbajdžana, Gruzije i Turske. To je alternativa Sjevernom koridoru na sjeveru kroz Rusiju, i Oceanskoj ruti na jugu, preko Sueskog kanala. Zemljopisno, Srednji koridor je najkraći put između zapadne Kine i Europe. Prolazi kroz velike razvojne projekte, s transkazahstanskom željeznicom dovršenom 2014. i željeznicom Baku–Tbilisi–Kars (BTK) koja je puštena u rad 2017.
U 2022., teret na transkaspijskom ili Srednjem koridoru udvostručio se na 1,5 milijuna tona, dok se opseg prijevoza na Sjevernoj (ruskoj) ruti smanjio za 34%. Međutim, prepreke daljnjem korištenju Srednjeg koridora su ograničeni kapaciteti morskih luka i željeznica, nepostojanje jedinstvene tarifne strukture i jedinstvenog operatera te usklađenost geopolitike duž rute.
Kada je riječ o “kritičnim mineralima” koje je spominjala von der Leyen, brda središnje Azije obiluju nekim metalima koji postaju sve bitniji u eri digitalizacije oko čega se trenutno vode velike ekonomske bitke “ispod stola”. Također, Kazahstan je glavni svjetski izvoznik urana, nuklearnog goriva.
Otkriće ‘novog zlata’ u brdima srednje Azije: Kreće utrka velesila
