Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale više od 2 posto, izgubivši većinu jučerašnjih dobitaka, jer se trgovinski rat između SAD-a i Kine intenzivira.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 2,5 posto, izgubivši većinu jučerašnjih dobitaka.
Jutros je londonski FTSE indeks skliznuo 2,01 posto, na 7.750 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,05 posto, na 19.865 bodova, a pariški CAC 2,17 posto, na 6.945 bodova.
Burze su pod pritiskom jer danas stupaju na snagu recipročne carine, uključujući one od 20 posto koje će Washington naplaćivati na uvoz iz Europske unije.
Njemački ministar financija Joerg Kukies kazao je da je najveće europsko gospodarstvo zbog trgovinskih tenzija pred još jednom recesijom.
Najviše su jutros pale cijene dionica u energetskom sektoru, u prosjeku 3,8 posto, što je posljedica oštrog pada cijena nafte.
Bankarski je sektor, pak, pao u prosjeku 2,8 posto jer ulagači očekuju da će idućega tjedna Europska središnja banka smanjiti ključne kamatne stope kako bi podržala gospodarstvo.
SAD i Kina vode skupu igru ‘kukavice’
I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko–pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu gotovo 2 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo gotovo 4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,4 i 1,8 posto. U Šangaju su, pak, porasle više od 1 posto, zahvaljujući poticajnim mjerama vlasti.
Nakon što je Nikkei jučer skočio 6 posto, zahvaljujući nadi ulagača u pregovore između Japana i SAD-a o carinama, jutros je izgubio veliki dio tih dobitaka.
Južnokorejski Kospi indeks zaronio je, pak, u područje ‘medvjeda‘, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
Po svemu sudeći, pad cijena dionica uslijedit će danas i na Wall Streetu. Terminski Nasdaq i S&P 500 indeksi su u minusu više od 1 posto.
Naime, iz Bijele kuće su poručili da će nakon nedavno uvedenih osnovnih carina od 10 posto na sav uvoz, dodatne carine stupiti na snagu 9. travnja, kao što je planirano.
Pritom će carine na uvoz kineske robe biti dodatno povećane za 50 posto, na ukupno 104 posto.
Tako je Trump ispunio svoju prijetnju da će povećati carine ako Kina ne odustane od uvođenja carina na uvoz američkih proizvoda. Kina je poručila da ne pristaje na ucjene.
„SAD i Kina našli su se u neviđenoj i vrlo skupoj igri ‘kukavice’, a čini se a niti jedna strana ne kani odstupiti. S obzirom na izuzetno fluidnu situaciju, nemoguće je procijeniti kako će se ovaj trgovinski rat odraziti na kinesko gospodarstvo”, kaže Ting Lu, ekonomist u tvrtki Nomura.
Sutra bi na snagu trebale stupiti kineske carine na uvoz američke robe od ukupno 54 posto, a Peking zasad nije odgovorio na Trumpovo povećanje carina na uvoz kineskih proizvoda na ukupno 104 posto.
S druge strane, snažno su porasli prinosi na američke obveznice zbog pojačane prodaje, što je izazvalo strahovanja da se strani fondovi, u prvom redu kineski, povlače iz američke imovine.
Isto tako, kineska središnja banka dozvolila je klizanje tečaja juana prema dolaru na najnižu razinu od rujna 2023. godine.
To je navelo Trumpa da optuži Kinu za manipulaciju valutom kako bi se obranila od carina, ali da vjeruje da će u određenom trenutku Kina zatražiti dogovor.
