Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Suada Halilović, uputila je inicijativu prema Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnom ministarstvu pravosuđa, Federalnom ministarstvu zdravstva i Federalnom ministarstvu trgovine da se krene u pripremu zakonskog rješenja kojim bi se u što skorijem roku zakonom zabranila prodaja energetskih napitaka djeci i maloljetnim osobama.
”S obzirom na brojna istraživanja koja su pokazala veliku štetnost pojedinih sastojaka energetskih napitaka, smatram da je iznimno važno da Vlada FBiH, Federalno ministarstvo pravosuđa, zdravstva i trgovine u narednom razdoblju pronađu zakonsko rješenje, s ciljem zabrane prodaje energetskih napitaka maloljetnim osobama”, navela je Halilović.
Zaštita maloljetnika
Postojećim Zakonom o unutarnjoj trgovini u FBiH nije definirana zabrana prodaje ovih napitaka maloljetnicima.
Naime, prema važećem Zakonu o unutarnjoj trgovini u FBiH, u članku 48. (prodaja robe putem automata), stavku (3), navedeno je: „Zabranjuje se prodaja alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i drugih proizvoda koji su zakonski ograničeni za prodaju maloljetnim osobama, a koja se obavlja u maloprodaji izvan prodajnih objekata, na način naveden u članku 45., stavku (1), točka h) ovog Zakona.“
Smatram da je iznimno važno, prvenstveno radi zaštite zdravlja maloljetnika na području FBiH, zakonski ograničiti i prodaju energetskih napitaka, na način kako je već zakonom predviđena zabrana prodaje alkohola i duhanskih proizvoda. Trenutni zakon to ne definira”, istaknula je Halilović.
Energetski napitci obično sadrže ksantine (uključujući kofein), gaziranu vodu, taurin, B vitamine i neke biljne sastojke. Uobičajeni sastojci su guarana, yerba mate, acai, ginseng i ginkgo biloba. Ponekad se dodaju i maltodekstrin, inozitol, karnitin i kreatin. Neki napitci sadrže šećer, dok drugi koriste umjetna sladila.
Sastojci koji se smatraju štetnima u energetskim napitcima mogu uzrokovati aritmiju, nesanicu, mučninu, nervozu, dehidraciju i bolove u želucu. Svjetska istraživanja pokazuju da redovita konzumacija ovih napitaka može iscrpiti nadbubrežne žlijezde i izazvati stanje poznato kao adrenalni umor.
”Kao i drugi stimulansi, energetski napitci izazivaju ovisnost te oštećuju unutarnje organe. Velik broj istraživanja pokazuje da najviše stradaju srce, krvne žile, jetra i želudac”, dodala je Halilović.
Podaci studije
Studija Medicinskog fakulteta McGovern iz Houstona (Texas, SAD) iz 2018. godine pokazala je da konzumacija samo jedne limenke energetskog napitka može biti povezana s akutnim oštećenjem tanke membrane unutar srca i krvnih žila, a sposobnost arterija da opskrbe mozak, srce i mišiće kisikom može se smanjiti i do 50 %.
Velike količine šećera u tim pićima – primjerice 10 žličica šećera, odnosno 240 kcal u pola litre – pridonose debljanju i razvoju dijabetesa tipa 2.
Prema EFSA-i (Europskoj agenciji za sigurnost hrane), jedno “prosječno” polulitarsko pakiranje energetskog pića sadrži više miligrama kofeina nego što bi adolescent smio unijeti tijekom jednog dana.
Velik broj liječnika slaže se da bi prodaju energetskih pića djeci i mlađim adolescentima trebalo potpuno zabraniti.
Zbog svega navedenog, zastupnica Suada Halilović apelirala je na potrebu zajedničkog djelovanja kako bi se djeca i maloljetnici zaštitili od negativnih posljedica po zdravlje.
