Odgoda oštrih, strmih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa na 90 dana možda je Wall Streetu dala kratki predah i vratila stanje na „početne postavke“, prije njihovog proglašenja 2. travnja, ali analitičari kažu da su njegovi postupci – koji su posebno teško pogodili Kinu – već doveli prosječnu američku efektivnu carinsku stopu na najvišu razinu u više od jednog stoljeća.
Osim što je uveo sveobuhvatne nove carine od 10 posto na robu većine američkih trgovinskih partnera, Trump je također prethodno uveo visoke carine na uvoz čelika, aluminija (25%) i automobila (također 25%) od svog povratka u Bijelu kuću.
Ali u srijedu je odustao od još viših stopa na desetke gospodarstava, uključujući Europsku uniju i azijsko proizvodno središte Vijetnam, nakon oštre rasprodaje na tržištima američkih državnih obveznica — iako je udvostručio mjere protiv Kine. O u petak piše Asharq Al-Awsat.
Mnogi proizvodi iz Kine, drugog najvećeg svjetskog gospodarstva, sada se suočavaju s nametima od najmanje 145 posto – što je ukupna dodatna brojka koju je Trump uveo ove godine.
“Novonametnute carine sada utječu na 2,4 trilijuna dolara američkog uvoza ili gotovo 75 posto”, rekla je Erica York iz Porezne zaklade. “U usporedbi s Trumpovim prvim mandatom, ovo je golema eskalacija, budući da su njegove prve carine utjecale na oko 380 milijardi dolara američkog uvoza ili 15 posto”, rekla je za AFP.
‘Vlada kaosa’: Trump povlači veće carine na 90 dana, ali odmah uvodi carine za Kinu od 125%
‘Najviše od 1903.’
Istraživači iz Budget Laba na Sveučilištu Yale procjenjuju da se “potrošači suočavaju s ukupnom prosječnom efektivnom carinskom stopom od 27 posto, najvišom od 1903. godine”. “Ovo se samo malo razlikuje od efektivne stope prije objave od 9. travnja”, dodali su. I nakon uračunavanja pomaka u potrošnji, prosječna tarifna stopa bit će 18,5 posto, predviđaju u Budget Labu. To bi bilo najviše od 1933.
Thibault Denamiel, suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), procjenjuje da je američka carinska stopa u prosincu 2024. iznosila 2,4 posto — brojka koja sada stoji sjeverno od 20 posto.
“To je uglavnom zbog činjenice da još uvijek imamo carinsku stopu od 125 posto za Kinu”, rekao je, misleći na posljednju carinu koju je Trump uveo na kinesku robu.
Carina od 125 posto, koja je stupila na snagu u četvrtak, zajedno s ranijim 20 posto zbog navodne uloge Kine u opskrbnom lancu fentanila, stavlja nove Trumpove carine usmjerene na Kinu ove godine na 145 posto.
Čak bi i mnogo niže carine značajno utjecale na najveće svjetsko gospodarstvo – SAD, rekao je Denamiel, ističući da je Kina treći najvažniji trgovinski partner Sjedinjenih Država.
Analitičari su također istaknuli da su Trumpove akcije označile najveće povećanje carina od Smoot-Hawleyevog zakona iz 1930. godine, koji je produbio Veliku depresiju.
EU traži od Kine da se koordiniraju oko carina: Kina voljna jačati ‘političko povjerenje’
Smanjenje uvoza
Trump je ustvrdio da Sjedinjene Države “uzimaju gotovo 2 milijarde dolara dnevno” od carina. Naveo ih je kao sredstvo za povećanje državnih prihoda, poticanje industrijskih sektora u zemlji i pritisak na druge vlade u pogledu američkih prioriteta.
No stručnjaci upozoravaju da će previsoke carine u Kini vjerojatno uzrokovati smanjenje američkog uvoza iz te zemlje. Uz kineske carine koje dosežu kaznene razine, čak i konzervativne procjene sugeriraju da bi se kineski udio u uvozu “trebao dramatično smanjiti”, rekao je glavni američki ekonomist JPMorgana Michael Feroli u nedavnoj bilješci.
Ako bi se to dogodilo, York iz Porezne zaklade dodao je da bi uvoz iz Kine na kraju generirao “vrlo male prihode od carina”. “Sve u svemu, procjenjujemo da će carine i najavljene odmazde smanjiti američki BDP za 1,0 posto”, rekla je.
Uz Trumpove najnovije radnje, Feroli očekuje da će “potezanje trgovinske politike vjerojatno biti nešto manje nego prije, pa je stoga mogućnost recesije bliža”. “Međutim, i dalje mislimo da je smanjenje stvarne aktivnosti kasnije ove godine vjerojatnije nego ne”, dodao je.
Praćenje kaosa: Trenutačno stanje s carinama
