Na valutnim je tržištima prošloga tjedna vrijednost dolara prema košarici valuta zaronila na najnižu razinu u tri godine, što je posljedica eskalacije carinskog rata između SAD-a i Kine i povlačenja investitora iz američkih državnih obveznica.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna 3 posto, na 99,78 bodova, najnižu razinu u tri godine.
Pritom je tečaj eura skočio 3,6 posto, na 1,1355 dolara, najvišu razinu od veljače 2022. godine.
Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 2,3 posto, pa je njezina cijena zaronila na 143,50 jena.
Oštar pad tečaja dolara drugi tjedan zaredom posljedica je nesigurnost zbog carina, koja predsjednik SAD-a Donald Trump malo najavljuje, malo odgađa, pa ih na uvoz iz Kine povećava…
Eskalacija carinskog rata
Prošle srijede je Trump neočekivano na 90 dana odgodio dodatne, recipročne carine za sve zemlje, osim Kine, ali je ostavio osnovne carine od 10 posto na gotovo sav uvoz.
Nakon te Trumpove odluke, mnoge zemlje poručile su da su spremne pregovarati. Među ostalim, i Europska unija, koja je odgodila i svoje protumjere na Trumpove carine.
No, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto. Kina je, pak, na uvoz američke robe povećala carine na ukupno 125 posto.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.
Dolar inače slovi za jednu od sigurnih valuta u nesigurna vremena, no kako američkom gospodarstvu prijeti usporavanje rasta, pa čak i recesija, dolar se našao pod pritiskom, dok su znatno ojačale japanska i švicarska valuta, koje se također smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Tečaj ‘švicarca’ prema dolaru dosegnuo je najvišu razinu u više od 10 godina.
Prodaja američkih obveznica
Dolar je pod pritiskom i zbog pojačane prodaje američkih državnih obveznica, zbog čega su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli oko 4,5 posto. To predstavlja tjedni rast prinosa za 40 baznih bodova, što nije zabilježeno još od 2001. godine.
Pad dolara, zajedno s padom Wall Streeta i američkih državnih obveznica, može značiti da strani ulagači na Trumpove protekcionističke mjere odgovaraju prodajom američke imovine, kažu analitičari.
„Očigledan je egzodus iz američke imovine. Pad dolara nije samo posljedica procjena o usporavanju rasta američkog gospodarstva i trgovinske nestabilnosti. Tu je i nešto više, radi se o padu povjerenja u dolar i kredibilitet američkih politika. Dosad je u razdobljima nesklonosti ulagača prema riziku dolar jačao kao sigurna valuta, no sada je dolar pod pritiskom, dok japanski jen i švicarski franak jačaju”, objašnjava Win Thin, strateg u tvrtki Brown Brothers Harriman.
