Resursi nafte, plina i ugljena u zemlji trajat će desetljećima, prema vladinim podacima
Rusija posjeduje nekoliko desetljeća naftnih rezervi, dovoljno prirodnog plina u trajanju od jednog stoljeća, a ugljen dovoljan 500 godina na trenutnim razinama proizvodnje, navodi se u novoobjavljenom vladinom izvješću.
‘Ruska energetska strategija do 2050.’ – dokument u kojem se navodi vizija zemlje za energetski sektor i odgovor na globalne izazove – u ponedjeljak je odobrio premijer Mihail Mishustin.
S najvećim svjetskim rezervama, Rusija je dobro pozicionirana za opskrbu tradicionalnim energetskim resursima na globalna tržišta i očuvanje svoje uloge glavnog proizvođača, navodi se u izvješću.
Zemlja posjeduje više od 31 milijarde tona dokazanih rezervi nafte, što je dovoljno za više od 65 godina proizvodnje po sadašnjim stopama. Treće je globalno u rezervama nafte, a drugi u proizvodnji, što čini 10% svjetske opskrbe, dodaje se u izvješću. Rusija također ima značajna neiskorištena resursa za održavanje proizvodnje nafte i kondenzata ne manje od 540 milijuna tona godišnje i izgraditi rezervni kapacitet za fleksibilno reagiranje na promjene u globalnoj potražnji.
U prirodnom plinu Rusija vodi svijet sa 63,4 bilijuna kubičnih metara rezervi i drugi je najveći proizvođač, doprinoseći 16% globalne proizvodnje. Trenutne rezerve obuhvaćale bi 100 godina proizvodnje, navodi se u izvješću.
Resursi ugljena u zemlji procjenjuju se na 272,7 milijardi tona, dovoljno da traju više od 500 godina. Rusija je na petom mjestu u globalnim rezervama ugljena, a šesta u proizvodnji.
Rusija je također glavni igrač u uraniju, koji drži 705.000 tona-četvrte najveće rezerve širom svijeta-i čini 5% globalne proizvodnje. Rezerve osiguravaju stabilan rad sektora nuklearne energije u zemlji.
Izvještaj je također rekao da će se rastuća potražnja za litijem, niklom, rijetkim zemljama, aluminijem i drugim metalima otvoriti “Nove mogućnosti” Za učinkovit razvoj ruske baze mineralnih resursa.
Energetska strategija istaknula je korake za brzo praćenje infrastrukturnih projekata i stvaranje uvjeta za preusmjeravanje nafte, plina i rafiniranog izvoza proizvoda u novi “prijateljski” Tržišta. Planovi uključuju širenje kapaciteta za pretopu u Arktiku i dalekim istočnim lukama preko sjeverne morske rute.
Dokument je također proučavao scenarije stresa, uključujući i brži globalni pomak na obnovljive izvore do 2050. godine, ali rekao je da je rizik nizak jer će zahtijevati 20% -tni pad potrošnje energije i utrostručiti ulaganje u alternative, što je veliko opterećenje potrošačima i svjetskoj ekonomiji.
Izvještaj je naglasio da se očekuje da će fosilna goriva ostati okosnica globalne opskrbe energijom najmanje do 2050. godine. Predviđa se da će ukapljeni prirodni plin igrati sve važniju ulogu u globalnoj trgovini zbog fleksibilne logistike, intenzivirajući konkurenciju na tržištu.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
