Kina je naglo zaustavila ruski prijedlog da izvozi dodatne količine prirodnog plina na istok preko Kazahstana, produbljujući financijske probleme ruskog energetskog diva, Gazproma. Ruski entitet pod kontrolom države, nekoć ključni instrument vanjske politike Kremlja, nedavno je bio prisiljen napustiti projekte u središnjoj Aziji i Latinskoj Americi zbog nedostatka fiskalnih mišića, piše BneIntelliNews.
Gazprom sada hitno gleda prema istoku kako bi povećao obujam izvoza nakon dramatičnog gubitka tržišnog udjela u Europi. Jedna od ideja koju su promovirali predstavnici Gazproma bio je izvoz dodatnih 35 milijardi kubičnih metara (bcm) plina u Kinu preko postojeće mreže plinovoda Kazahstana. No, ovog utorka, kineski izaslanik u Rusiji, Zhang Hanhui, urušio je nade.
Kineski izaslanik: Neće ići
“Opskrba [dodatnim] plinom iz Ruske Federacije preko Kazahstana nije moguća, jer postoji jedan plinovod i on je preopterećen. Ako transportiramo [više] ruskog plina ovom rutom, morat ćemo izgraditi novi plinovod. To je prilično skupo. Ruska strana tu opciju proučava, ali nije realna. Zapravo, to neće ići”, Zhang je tvrdio ruskim novinarima, prema ruskom Interfaxu. Zhang je naglasio da, kako bi se omogućio povećani uvoz prirodnog plina u Kinu, već planirana ruta plinovoda Snaga Sibira 2 (PS-2) preko Mongolije predstavlja bolje i strateški isplativije rješenje.
Izgradnja tog plinovoda, PS-2, čiji je predviđeni kapacitet od 50 milijardi kubnih metara, prvotno je trebala započeti prošle godine, no projekt se suočio s kašnjenjima zbog neriješenih pitanja financiranja i političkih čimbenika. Čini se da je nedostatak resursa Rusije i Gazproma za financiranje troškova izgradnje novog plinovoda jedna od glavnih prepreka s kojima se suočava energetska industrija zemlje. Nekad krava muza za Kremlj, rusko-ukrajinski rat izazvao je izlivanje novca otkako je tvrtka izgubila većinu svojih unosnih europskih tržišta plina.
Veliki gubitci ruskog Gazproma
Subjekt je izvijestio o gubitku—od oko 7 milijardi dolara—u 2023. prvi put u svojoj povijesti; godišnji gubici narasli su na oko 10 milijardi dolara u 2024. Prema nekim zapadnim medijskim izvješćima, predviđa se da će gubici Gazproma iznositi ukupno 179 milijardi dolara u sljedećih 10 godina prema trenutnom tečaju. Moscow Times izvještava da se sprema veliko restrukturiranje Gazproma, uključujući rasprodaju imovine i otpuštanje do 40% osoblja u sjedištu tvrtke.
Gazprom je već morao prestati sudjelovati u energetskim razvojnim projektima u Boliviji, Indiji, Tadžikistanu, Uzbekistanu i Venezueli, zbog velikih gubitaka koje su imali. Na primjer, Gazprom je napustio projekt “Shahpakhty” u Uzbekistanu nakon isteka sporazuma o podjeli proizvodnje. Središnje azijske države u posljednje su vrijeme imale koristi kupnjom relativno velikih količina ruskog plina po znatno sniženim cijenama. Ali politički čimbenici, posebice rusko suzbijanje gastarbajtera iz srednje Azije, potiču dužnosnike u glavnim gradovima srednje Azije da preispitaju svoj pristup kupnji. Kirgistanski ministar vanjskih poslova, Zheenbek Kulubaev, objavio je 15. travnja da Biškek želi smanjiti kupnju ruskog plina, nagovještavajući da je rastući interes Kirgistana za diverzifikacijom dobavljača povezan s grubim postupanjem Rusije prema kirgistanskim državljanima. Naime, Kulubaev je, govoreći tijekom sjednice parlamenta, pozvao buduće kirgiške radne migrante da izbjegavaju Rusiju.
Moskva ‘pomno prati’ pad cijena nafte: Ne ide im u prilog i već bilježe manje prihode
