U iznenađujuće negativnom članku objavljenom u britanskom The Economistu, časopis je žestoko kritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog monopoliziranja vlasti i potkopavanja demokratskih institucija.
Pišu kako je brza militarizacija zemlje dovela Zelenskog do sve više centralizirane vlasti u njegovim rukama i okruženja središnjom skupinom neizabranih insajdera koji sve više kontroliraju i ekonomiju i ratni stroj. Lojalisti su nagrađeni upravnim mjestima u državnim tvrtkama, a liberalni mislioci koji djeluju neovisno o Bankovi (ukrajinski ekvivalent Kremlja) brzo su izbačeni ili potisnuti, piše časopis.
Ovo nije prvi put da je Zelenski optužen za sve autoritarnije tendencije. Ukrajinske reforme pravosuđa ozbiljno su nazadovale 2023. nakon što je parlament Verhovna Rada potkopala Vijeće za javni integritet, neovisno nadzorno tijelo koje nadzire imenovanje sudaca. Javnost se također žalila na pretjeranu kontrolu nad medijima od strane Bankove koja kontinuirano izbacuje ratnu propagandu i ne podnosi malo kritika ili alternativnih pogleda.
Švicarska studija nedavno je zaključila da Zelenski pokazuje “autoritarne osobine” u srpnju 2023. nakon što je zatvorio oporbene medije i nekoliko puta očistio svoju vladu od tehnokratskih reformatora kako bi preuzeo čvršću osobnu kontrolu nad polugama moći.
Pritisak na političare
Rezultat je bio okupljanje javnosti oko Zelenskog, a ako je kritika upućena prema njemu unutar Ukrajine prije bila teška, nakon Trumpovog prijekora postala je nemoguća. Najviše je zabrinjavajuće isključenje bivšeg predsjednika Petra Porošenka iz političkog sustava odlukom. Porošenko se 2019. natjecao protiv Zelenskog i ostaje njegov vodeći politički suparnik. Ali Bankova ga je sankcionirala zbog nejasnih “prijetnji nacionalnoj sigurnosti” i sada je pod istragom za izdaju.
Istraga zapravo sprječava Porošenka da se kandidira za dužnost, bez saslušanja ili donošenja osuđujuće presude. Na meti su i građanski aktivisti i novinari. Još jedna vodeća potencijalna oporbena figura bio je bivši vrhovni zapovjednik general Valerij Zalužni, koji je pretekao Zelenskog u anketama odobravanja od strane javnosti prošle godine prije nego što je smijenjen i poslan u London kao veleposlanik Ukrajine u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Vitalij Šabunjin, istaknuti antikorupcijski aktivist i ratni dragovoljac, također je premješten blizu fronte nakon kritičkog izvještavanja o vladi. Drugi istaknuti i učinkoviti dužnosnici poput bivšeg ministra infrastrukture Oleksandra Kubrakova i bivšeg ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe koji su djelovali neovisno o Bankovi također su smijenjeni ili su podnijeli ostavke tijekom raznih čistki Zelenskog.
Pritisak na medije
Ukrajinski politički sustav ponovno pokazuje znakove napetosti. The Economist je primijetio da je pritisak da se zadrži potpora Zapada učinio javnu kritiku vlade sve intenzivnijom. “Dok su zapadni mediji i europski čelnici obožavali Zelenskog i pretvorili ga u slavnu osobu, mi se osjećamo zarobljenima”, rekla je za časopis Julija Mostovaja, urednica nezavisnog dnevnika zn.ua. Ovo ozračje konsolidacije lojalnosti pojačano je otkako je američki predsjednik Donald Trump u veljači označio predsjednika Volodimira Zelenskog “diktatorom”.
Ukrajinska demokracija, koja zapravo nikada nije bila čvrsto ukorijenjena u samim pravnim institucijama, povijesno se oslanjala na regionalnu raznolikost i živo civilno društvo. Ipak, prema The Economistu, te pluralističke zaštite se narušavaju. Moć se centralizira ne u parlamentu ili kabinetu, već unutar uskog predsjedničkog kruga na čelu sa šefom kabineta Zelenskog, Andrijem Jermakom, piscem govora predsjedniku Dmitrom Litvinom i pomoćnikom za sigurnost Olehom Tatarovim. Tisak je također pod pritiskom i je strogo kontrolirana.
Sevgil Musajeva, urednica Ukrainske Pravde, vodećeg neovisnijeg medija, upozorila je da su novinari koji dovode u pitanje službenu liniju cenzurirani i da im je pristup Bankovoj odsječen.
Putin osporio legitimitet Zelenskog
Kremlj je dugo smatrao da je Zelenski izgubio kredibilitet i legitimitet nakon što mu je prošlog svibnja službeno istekao petogodišnji mandat. Međutim, ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora dok je zemlja pod izvanrednim stanjem. Kremlj tvrdi da to znači da se Zelenski na kraju svog mandata trebao povući, a predsjednik Rade Ruslan Stefančuk preuzeti dužnost. Ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je ovu točku, rekavši da će to pitanje biti problem, ako se održe izravni pregovori o prekidu vatre između Kremlja i Bankove, budući da Kremlj ne priznaje ovlaštenje Zelenskog da predstavlja Ukrajinu. Međutim, predsjednički glasnogovornik Dmitrij Peskov kasnije je rekao da je Kremlj spreman razgovarati sa Zelenskim, “čak i ako on nije legitimni predsjednik”.
Dužnosnik iz uprave Kijeva na maštovit način pomagao dezerterima izaći iz zemlje
