Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) podnijela je tužbu za klevetu protiv svog zamjenika predsjednika, Mateja Živkovića, pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu. Tužba je podnesena zbog izjava koje je Živković dao u intervjuu za tjednik Nacional u veljači 2024. godine, u kojem je iznio teške optužbe protiv članova Komisije, tvrdeći da su povezani s kriminalnim skupinama i da su organizirali atentate na njega.
Atentati i ignoriranje Istrage
Živković je preživio dva atentata vatrenim oružjem u veljači i ožujku 2022. godine, ali pravosudna tijela u BiH nisu pokrenula opsežnu istragu niti otkrila počinitelje i naručitelje napada. U intervjuu za Nacional, Živković je optužio članove Komisije za opstruiranje dodjele policijske zaštite i vršenje pritiska na njega.
Tužba za Klevetu
Tužbu su podnijeli Komisija za vrijednosne papire FBiH te njezini članovi Adnan Zukić, Esad Dželilović, Romeo Zelenika i Dejan Davidović. Tužba, podnesena 2. svibnja ove godine, navodi da su Živkovićeve tvrdnje neistinite i klevetničke te traži da se Živković proglasi krivim za kazneno djelo protiv časti i ugleda.
Odvjetnik Mateja Živkovića, Ivan Gržić, istaknuo je neobičnost ovog slučaja, naglašavajući da je postupak Komisije suprotan presudama Europskog suda za ljudska prava koje potiču na javnu raspravu o državnim institucijama. Gržić je dodao da ovakav postupak nema presedana u Europi.
Podrška iz inozemstva
Američki kongresmen Robert Aderholt izrazio je podršku Živkoviću i zatražio reformu Zakona o Komisiji za vrijednosne papire FBiH. Aderholtovo pismo, upućeno čelnicima Federacije BiH, dodatno je naglasilo ozbiljnost situacije.
Živković je nastavio iznositi optužbe protiv Komisije u medijima, tvrdeći da je cilj Komisije njegovo uklanjanje i sprječavanje povratka na posao. U intervjuu za sarajevski portal Slobodna Bosna, dodatno je produbio optužbe, navodeći da su članovi Komisije uključeni u organizaciju pokušaja ubojstva i povezani s kriminalnim skupinama.
Postavlja se pitanje pravne osnove za tužbu, financiranja tužbe iz proračuna Federacije BiH te zakonitosti postupanja Komisije. Također, nije jasno tko plaća troškove tužbe – Federacija BiH ili privatni tužitelji.
Živković je ukazao na širinu zavjere i organizirani kriminal unutar Komisije, naglašavajući da je situacija u Komisiji duboko zloćudna i institucionalno bizarna. Njegove izjave sugeriraju da bi rješavanje ovog slučaja moglo imati dalekosežne posljedice za pravni i politički sustav u BiH.
Ovaj skandal otvara pitanja o pravosudnoj praksi i institucionalnoj korupciji unutar Komisije za vrijednosne papire FBiH, kao i o stanju ljudskih prava i slobode izražavanja u BiH. Kako će Općinski kazneni sud u Zagrebu presuditi u ovom slučaju, ostaje za vidjeti, ali jedno je sigurno – ovaj slučaj ima potencijal da razotkrije duboke probleme unutar pravosudnog sustava u BiH.
Kompletan tekst čitajte u Nacionalu.
