Vladimir Putin proglasio je u Ukrajini “uskršnji primirje”, naredivši svojim snagama da završe neprijateljstva u 18 sati u subotu do kraja nedjelje.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako je dalo upute o primirju svim zapovjednicima grupe na području “posebne vojne operacije”, što je Kremljev izraz za rat.
Međutim, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky rekao je da su ukrajinske jedinice zračne obrane satima ranije odbijale napad ruskih dronova rekavši da je to pokazalo istinski stav Moskve prema Uskrsu i životu ljudi.
Ruski predsjednik ima opsežnu povijest prekida mirovnih sporazuma. Prošlog mjeseca g. Putin je prekinuo energetsku infrastrukturu primirja nekoliko sati nakon što je rekao gospodinu Trumpu da njegove snage prestanu napade.
Početkom ove godine, gospodin Zelensky je uručio dokument ukrajinskom izaslaniku g. Trumpa u kojem je detaljno opisao ono što je rekao da su 25 prekidnih važnosti koje je Rusija prekršila od početka svoje agresije 2014. godine.
U nastavku gledamo neke od tih sporazuma i kako su se točno ti prethodni primirje pokvarili.
Minsk ugovori

Nakon što je proruski predsjednik Viktor Yanukovich svrgnut 2014. godine nakon revolucije Euromaida, g. Putin je ruske vojnike poslao u civilu na južni ukrajinski poluotok Krim, a potom u istočne ukrajinske regije Luhanskog i Donjetka.
Borba je brzo izbila dok je Rusija negirala umiješanost. Moskva je tvrdila da su to ukrajinske separatističke snage.
Unatoč tome, do rujna te godine, Ukrajina, Rusija i samoproglašeni Donjeck i Luhansk People Republics (DPR i LPR) sazvali su se za prvi od mnogih mirovnih pregovora. Organizacija ih je posredovala za sigurnost i suradnju u Europi (OESS).
Dana 5. rujna potpisana je prvi od dva sporazuma u Bjeloruskoj prijestolnici Minska.
Njegove odredbe uključivale su razmjenu zatvorenika, isporuku humanitarne pomoći i povlačenje teškog oružja.
No, dan kasnije, Ukrajinsko vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu objavilo je da su ruske trupe pucale na ukrajinske pozicije najmanje 10 puta. Pomoć nije uspio ostvariti ništa supstancijalno.
Do prijelaza godine, borbe su se pojačale. Pro-ruski pobunjenici napali su ukrajinske pozicije na DebaltSeve, prometno središte u blizini administrativne linije između Donjecka i Luhanska, na kraju je prisilivši ukrajinsko povlačenje do sredine veljače.
U tom je trenutku u Minsku u tijeku drugi sporazum, ovaj put nadgledali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande.
Sporazum je stupio na snagu 15. veljače, ali trajao je samo nekoliko minuta, jer su ruske jedinice pucale na ukrajinsku kontrolnu točku u blizini Zolotea u Luhanskskoj oblasti, prema vojsci ukrajine.
Uskrsni i božićni prekid

Sljedeće četiri godine Rusija i Ukrajina složili su se na nekoliko primirja godišnje, često tempirane s Božićem, Uskrsom ili žetvi, oko lipnja/srpnja.
Niti jedan dugo se zadržao.
U nekoliko navrata, OESS je pomogao brokerskim sporazumima, ali sukobe su brzo izbile. Nijedna strana nije vjerovala da primirje može zadržati.
Vojnici bi pucali jedni drugima u roku od nekoliko sati od navodnog početka primirja. OSCE je rekao da će im obje strane također uskratiti pristup inspekciji vojne opreme, iako su rekli da su pobunjenici podržani ruski obično krivi za ozbiljnije kršenje sporazuma o primirbi.
Još 2022. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je Rusija pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu, predložena je primirja koja će se održati između 21. i 25. travnja.
Generalni sekretar UN-a António Guterres iznio je ideju s ciljem da “otvori niz humanitarnih koridora” i omogući “siguran izlazak svih civila koji žele napustiti područja sučeljavanja”.
Ali plan nikada nije uronio plodom.
Dok je Ukrajina izrazila potporu prijedlogu, Rusija ga je odbacila rekavši da ne želi pružiti Kiyiv -ovim snagama priliku da se odmore.
Ruski zamjenik stalnog predstavnika UN -a, g. Dmitry Polyansky, nazvao je prijedlog “neiskrenim” i tvrdio da će ukrajinskim trupama dati više vremena za pregrupiranje i primanje oružja.
Pokušaji Zelenski 2019. i 2020.

Bilo je to samo dva mjeseca nakon što je komičar koji je okrenuo komičar, gospodin Zelensky preuzeo svoju ulogu predsjednika Ukrajine da se našao nasuprot g. Putinu za najnoviji krug mirovnih pregovora.
Gospođa Merkel i novi francuski predsjednik Emmanuel Macron nadgledali su razgovore.
U pisanoj izjavi, zemlje su se složile na puštanje i razmjenu svih “zatočenika vezanih uz sukob” do kraja 2019. godine.
Također su se obvezali razdvojiti vojne snage u tri dodatne regije Ukrajine do kraja ožujka 2020., a da ne navode na koje bi regije utjecale.
Ali to je bio dogovor koji je osuđen na neuspjeh.
“Danas smo vidjeli razlike”, priznao je gospodin Macron u to vrijeme. “Nismo pronašli rješenje čuda, ali napredovali smo na njemu.”
Sljedećeg srpnja postignut je drugi sporazum, onaj koji je smanjio razinu borbe, ali nikad je nije sasvim zaustavio.
2025. Energetska infrastruktura prekida vatre
Gospodin Putin prekršio je svoje obećanje gospodinu Trumpu da prestane napadati Ukrajinsku energetsku infrastrukturu samo nekoliko sati nakon njegovog sporazuma s američkim predsjednikom.
Očitavanjem poziva između dvojice čelnika u ožujku, Kremlj je rekao da je gospodin Trump zatražio da se Rusija suzdržava od upečatljive energetske infrastrukture. Dodao je da je gospodin Putin odgovorio “pozitivno” na ovaj zahtjev i “odmah je ruskoj vojsci dao odgovarajuću zapovijed”.
No, Rusija je nekoliko sati kasnije ispalila nekoliko balističkih raketa i gotovo 150 dronova širom Ukrajine, presijecajući struju u istočnom gradu Slovjanskom, oštećujući dvije medicinske ustanove u sjeveroistočnoj regiji Sumy i ranivši ljude u glavnom gradu Kijeva.
Ruski državni mediji tada su tvrdili da su ukrajinski dronovi pogodili naftnu postrojenje u regiji Krasnodar Krai, potaknuvši malu vatru u naftno skladište smještenom u blizini sela Kavkazskaya. Ruski web mjesto objavio je videozapis požara u onome što se činilo kao industrijsko područje, ali nije bilo jasno je li to stvarnog napada. Ukrajinska vlada i lokalne vlasti objavile su opsežne snimke ruskih napada.