Katolici se na Uskrsni ponedjeljak prisjećaju se ukazanja uskrslog Isusa učenicima, posebno događaja opisanog u Bibliji gdje su ga dvojica učenika prepoznala na putu u Emaus prilikom lomljenja kruha.
Ovaj dan simbolizira nastavak radosti uskrsnuća, a tradicionalno se posvećuje posjećivanju rodbine i prijatelja, dijeljenju vjerskih poruka te zajedničkom blagovanju.
Običaji u hrvatskom primorju:
U primorskim područjima Hrvatske Uskrsni ponedjeljak obično označava početak turističke sezone, s naglaskom na druženju uz tradicionalnu hranu. Karakteristični elementi uključuju:
- Gastronomske tradicije: blagovanje pršutom, domaćim sirevima (npr. paškim sirom), ribljim specijalitetima i vinskim proizvodima.
- Obiteljska okupljanja: slavlje u krugovima obitelji s bogatim trpezama, često u kombinaciji s izletima uz more.
- Dekorativni elementi: korištenje mediteranskih biljaka (masline, lovor) u uskrsnim dekoracijama, iako izvori ne navode specifične primorske ukrase.
Tradicionalne igre poput tucanja jaja i zajedničkih aktivnosti također su prisutne, ali bez eksplicitnih regionalnih razlika u navedenim izvorima. U nekim dijelovima Hrvatske paljenje uskrsnih krijesova (npr. “vazmenki”) bilo je dio običaja, no ovo se više vezuje uz unutrašnjost nego primorje.
Uskrsni ponedjeljak – neradni dan
Nekad su uskrsne svečanosti trajale čitav tjedan, no u 19. stoljeću skraćene su, te se sada posebno obilježava samo dan nakon Uskrsa.
Uskrsni ponedjeljak je neradni dan u gotovo svim europskim zemljama, uključujući Hrvatsku. Konkretno se spominju Poljska, Češka i Slovačka, gdje postoje specifični tradicijski običaji vezani uz ovaj dan.
Iako se ne navodi potpuni popis, dostupni podaci ukazuju da je ovaj blagdan široko prihvaćen kao službeni praznik u europskim zemljama. Austrija također ima Uskrsni ponedjeljak kao neradni dan, a prema zakonskim okvirima i ostalim izvorima, ova praksa je uobičajena u većini zemalja EU.
D.G.
