OŠLJAK / PREKO – Trakavica oko dovođenja turista na otočić Ošljak koji nema nikakvu turističku infrastrukturu, između lokalnih stanovnika i brodara, nastavlja se. Tako je ovaj škoj u neposrednoj blizini Preka na otoku Ugljanu postao predmet ozbiljne javne prepirke u kojem otočani ne žele da im se turisti na otočić dovode nekontrolirano, jer upravo zbog nepostojanja sanitarnih čvorova, ugostiteljskih objekata i slično, turisti samo tumaraju po otoku i upadaju im u dvorišta, dok brodari smatraju da dovođenje ljudi na pomorsko dobro ne bi smio biti nikakav problem, a što ljudi rade po otoku – to je pak problem valjda tih ljudi.
Na demantij zadarskih brodara, osvrnuo se Mihovil Valčić, ispred „Udruge za zaštitu povijesnih i prirodnih vrijednosti otoka Ošljaka“ (u osnivanju), čije priopćenje prenosimo u cijelosti:
– S obzirom da je Odluka Općine Preko i reakcija brodara dobila, ne našom voljom, pažnju javnosti moramo onda javnost i informirati o cjelini razloga zašto je Općina Preko tako postupila.
Na reagiranje, nesuvislo i paušalno, skupine brodara na Odluku o privremenoj zabrani prijevoza turista na Ošljak Općine Preko moramo staviti problem dovoženja posjetitelja (turista) u okvire zakonskih normi, a ne želja i pozdrava nezajažljivog poduzetništva.
“Radi se o Odluci o privremenoj zabrani prijevoza turista na otok, a ne prijedlogu”
Za one koji su savladali vještinu čitanja sa razumijevanjem (prvi razred osnovne škole) nedvojbeno je jasno da Općina Preko:
– je donijela Odluku o privremenoj zabrani prijevoza turista na Ošljak, a ne prijedlog, kako se u reagiranju neistinito tumači i prenosi po medijima,
– nije zabranila dolazak i upotrebu pomorskog dobra, nego je ograničila način na koji posjetitelji mogu dolaziti na otok, zabranjujući pritom dolazak sa brodovima privatnih brodara i uputila ih na dolazak redovnim linijama trajekta,
– je zatražila od zakonom nadležnih službi postupanje u sprječavanju daljnjih nezakonitih radnji brodara, tj. nepoštivanja javno objavljene Odluke,
– je uputila poziv nadležnim institucijama da donesu što prije zakonom propisane akte o upravljanju zaštićenim područjima, sačinjene sukladno Smjernicama za planiranje upravljanja i donesene u propisanoj proceduri.
Dakle, niti jednom riječi nije zabranjeno ili ograničeno korištenje pomorskog dobra, nije zabranjena gospodarska aktivnost koja je zakonom i drugim aktima dopuštena, ali je istovremeno izvršila svoju zadaću nadležnog upravnog tijela prema naselju i stanovnicima otoka.
Nadležnost i ovlaštenje za njeno donošenje Općina Preko je vrlo jasno i precizno objasnila u tekstu same Odluke.
“Višegodišnje teroriziranje mještana masovnim i nekontroliranim dovođenjem turista”
Razlog traženja Ošljačana za donošenjem ovakve odluke je višegodišnje teroriziranje mještana masovnim i nekontroliranim dovođenjem turista, tj. posjetitelja, u organizaciji privatnih brodara, koji je unatrag dvije godine rapidno narastao, da bi prošle godine dosegao u pojedinim trenucima u danu broj od 14 brodova u luci. Broj posjetitelja dnevno je tako znao biti i preko 600 ljudi. Taj novi vid, nelegalne i stihijske, turističke ponude ostavlja negativne posljedice na sastavnice okoliša, prirodu, prostor i stanovnike (buka, metež, smeće, urin, fekalije, urušeni suhozidi, smetanje posjeda, ubiranje plodova, uništavanje nasada). Dakle, sve suprotno od tvrdnje brodara kako Ošljaku i mještanima čine neviđenu uslugu i ogromnu novčanu korist. Najveća korist za mještane bi bio prestanak njihovog pojavljivanja. Jer, ošljačani su generacijama navikli na život od svoga rada i to ne preko tuđih leđa.
Otok Ošljak je, sukladno čl. 123. st. 3. Zakona o zaštiti prirode, proglašen značajnim krajobrazom u Zadarskoj županiji i prostire se na 33,89 hektara (0,3389 km²), od čega cca. 31 hektar (0,31 km²) u privatnom vlasništvu te cca. 2,8 hektara (0,028 km²) u javnom vlasništvu (pomorsko dobro, luka, javne površine). Od tih 2,8 hektara javne površine 2/3 čini pomorsko dobro, dok preostalu 1/3 čine putevi, vodosprema i stara škola. Privatno vlasništvo, objekti i zemljište, je rukama niza ljudi koji vuku svoje porijeklo sa Ošljaka, dok su svega tri objekta u vlasništvu osoba koje nisu sa Ošljaka. Otok je povremeno naseljen još od ranokršćanskog vremena, jedno je vrijeme bio karantena grada Zadra, ali stalni razvoj naselja datira od 1760. godine kada ga naseljava obitelj Valčić. Generacije obitelji stvarale su vrijednosti koje se manifestiraju kroz stoljećima oblikovane prirodne resurse u svrhu omogućavanja suživota stanovnika, otoka i mora. Kroz svo to vrijeme nastaju obilježja temeljem kojih je Ošljak 1985. godine proglašen park-šumom, a potom, sukladno čl. 118. Zakona o zaštiti prirode, i značajnim krajobrazom. Na otoku, koji je proglašen i najmanjim naseljenim otokom u Hrvatskoj, tijekom zime živi tridesetak ljudi, dok u ljetnoj sezoni stalni broj raste na oko 150 ljudi. Uz njih, na otoku u to vrijeme boravi i tridesetak turista u obiteljskom smještaju te pedesetak turista koji dolaze na dnevni izlet trajektom. Posjećivanje trajektom je desetljećima bilo uobičajeni način posjećivanja i nikada sa takvim posjetiteljima otočani nisu imali problema.
Važno je istaknuti specifičnost otoka kao značajnog krajobraza. To je spoj njegovog prirodnog i ruralnog područja koji čini raritetnu cjelinu, pri čemu nije moguće razdvajanje posjećivanja prirodnih vrijednosti bez doticanja naselja i njegovog stanovništva. Odnosno, da bi se obišle prirodne vrijednosti otoka i mjesta za kupanje, posjetitelji se moraju iskrcati u luci koja se nalazi u središtu naselja i proći kroz njega. Upravo ta okolnost je predmetom nastalih problema, jer gomile ljudi u kratkom vremenu prolaze kroz mjesto ometajući mještane u svakodnevnim aktivnostima i narušavaju mir i tišinu, koji su bili jedna najvećih vrijednosti otoka. Pri prolasku kroz naselje zalaze u dvorišta, vrtove, beru plodove i obavljaju nuždu u dvorištima, ako vide da vlasnici nisu kod kuće.
Općina Preko tek 2023. godine stekla nadležnost nad pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu
Spoj prirodnog i ruralnog područja je istovremeno spoj dviju nadležnosti, Općine Preko nad naseljem i pomorskim dobrom te Javne ustanove Natura Jadera nad prirodnim područjem. Nažalost, Općina Preko je tek 2023. godine stekla nadležnost nad pomorskim dobrom u značajnom krajobrazu i još nije uspjela, iz financijskih razloga, uskladiti svoje akte, Plan upravljanja pomorskim dobrom i Odluku o redu na pomorskom dobru, zbog potrebe prethodne izrade stručne studije kojom bi se, uz analizu stanja zaštićenog područja, procjenu rizika od korištenja, definirali, s obzirom na navedenu nerazdvojivost prirodnog i ruralnog dijela, specifični uvjeti i način posjećivanja Ošljaka.
Međutim, JU Natura Jadera je stekla nadležnost na zaštićenim dijelovima prirode još od osnutka, 2001. godine, ali do danas nije donijela Plan upravljanja značajnim krajobrazom otoka Ošljaka. Treba napomenuti da je do danas izradila planove upravljanja za više područja raznih razina zaštite, ali ne i za Ošljak. Ne znamo da li je problem u stručnim kapacitetima JU ili u financijama, ali bez takvog planskog dokumenta nije moguće, niti upravljati korištenjem niti posjećivanjem otoka, te time nema niti osnove za raspisivanje natječaja za koncesijska odobrenja za obavljanje gospodarske djelatnosti u zaštićenom području. Jer, ne može bez osnove biti poznata razina sposobnosti apsorpcije i ugroženosti područja korištenjem i posjećivanjem, dok bi sve drugo bio voluntarizam institucija koji smo, nadamo se, napustili još 1990. godine. A, gospodarsko korištenje prirodnih dobara i/ili obavljanje drugih dopuštenih djelatnosti na zaštićenom području, sukladno čl. 188. Zakona o zaštiti prirode, može se obavljati samo uz koncesijsko odobrenje koje izdaje nadležna javna ustanova. Za ozbiljnost razumijevanja te odredbe, i posljedica ponašanja koje nije u skladu sa njom, u čl. 228. st. 1. podstavak 36. Zakona, predviđena je prekršajna kazna za pravnu osobu u iznosu od 4.000 – 27.000 Eura, a sa 1.000 – 4.000 Eura odgovorna osoba u pravnoj osobi.
S obzirom na obvezu javne ustanove na upis izdane koncesijske dozvole u Upisnik koji vodi Ministarstvo, kao i objavu na mrežnoj stranici javne ustanove, jasno je da nitko od brodara nema koncesijsko odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti na području značajnog krajobraza otoka Ošljaka. Time je dodatno ojačana legitimnost Odluci Općine Preko, jer je doslovno primorana na obustavljanje nezakonitih aktivnosti na svojem području, a što bi nadalje svojim postupanjem trebale spriječiti nadležne službe, koje su obaviještene o tome. Nepostojanje planova upravljanja ne daje legitimitet ponašanju koje je Zakonom definirano kao nedozvoljeno. Ukoliko brodari nisu zadovoljni takvim stanjem mogu Ministarstvu uputiti zahtjev za provedbu upravnog nadzora, jer ne mogu upražnjavati svoje poduzetničke aktivnosti po svojim željama. Svejedno, dok se ne steknu uvjeti za eventualna koncesijska odobrenja, biznis je nezakonit. Isto tako, nikakva druga zakonska regulativa, kao npr. Zakon o prijevozu u pomorskom prometu, ne može poništiti ili zamijeniti odredbe Zakona o zaštiti prirode.
“Ustav RH pored prava spominje i ograničenja”
Kod spominjanja Ustava RH treba, pored prava koja se njime štite, uvažiti i ograničenja koja se postavljaju. U ovom slučaju, temeljem čl. 50. st. 2., poduzetničke slobode i vlasnička prava mogu se iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Tako su Zakonom o zaštiti prirode omogućena ograničenja već na razini Planova upravljanja zaštićenim područjem, čl. 138., a temeljem rezultata stručnih studija, kao i izričite zabrane, čl. 139., te Mjerama zaštite i očuvanja zaštićenog područja, čl. 142., koji donosi Predstavničko tijelo područne (regionalne) samouprave i naredbom Ministra, čl. 146. st. 3. Dakle, nije sve podređeno poduzetničkom interesu, nego prvenstveno zaštiti prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske. A, mi ćemo ići kroz sve instance, nadamo se samo, u Republici Hrvatskoj u zaštiti svojih prava i interesa.
Na kraju, tužna je spoznaja o eklatantnom neznanju i nerazumijevanju problema te sklonosti izvrtanju činjenica koju iskazuju brodari u svojim nastojanjima da se nezakonito poslovanje pretvori u „bussines as usual“, a sebe prikažu kao cijenjene poduzetnike. No, još je tužnija njihova žalopojka o, tobože, narušenom ugledu, ne primjećujući pritom svoje ponašanje prema ljudima na teret kojih žele ostvariti svoju nezakonitu zaradu, gazeći im pritom dostojanstvo i mir. Što se tiče ugleda, njega se zaslužuje i stvara, a ne traži ili kupuje. U našim očima ga nemaju – poručuje Mihovil Valčić, ispred „Udruge za zaštitu povijesnih i prirodnih vrijednosti otoka Ošljaka“ (u osnivanju).
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Zadarski brodari ispravljaju: “Nije nam izrečena zabrana prilaska Ošljaku, već je to samo prijedlog i otok nije privatan kako otočani tvrde!”
OŠLJAK/PREKO – Nakon što je općinski vijećnik i predstavnik mještana otočića Ošljaka mihovil Valčić javno obznanio zabranu prilaska brodarima njihovom otočiću, zbog, kako kaže, nepostojanja infrastrukture za prihvat tolikog broja gostiju, ali i činjenice da je, izuzev pomorskog dobra, čitav otok zapravo privatan i u vlasništvu obitelji Valčić, odgovaraju
Općina Preko zabranila brodarima organizirani prijevoz turista na otočić u blizini: “To je sve bilo ilegalno, otok je u cjelini privatan i u vlasništvu jedne obitelji!”
OŠLJAK – Pojedinim stanovnicima otočića Ošljak koji se nalazi pola nautičke milje od Preka na otoku Ugljanu, dosadilo je da im turisti njuškaju oko kuća, šeću po dvorištima, mokre i ostavljaju smeće, pa su se odlučili za radikalan potez. Ošljak, je naime, jedan od onih otoka koji nema turističku infrastrukturu,
