Od doba kada je u rijeci Buni prije nekoliko godina pronađena bakterija Esherichia Coli, a u Neretvi bakterije koje se nalaze u fekalijama, stanje je do danas dosta poboljšano.
O vodenom svijetu Hercegovine razgovarali smo sa Sanelom Riđanovićem, prof. dr. zoologije i ekologije s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, a njegovi odgovori i razmišljanje dosta su pozitivniji od onih od prošle godine, kada nam je ukazivao na zagađenost vode, ali i probleme koje se vezuju za životinje u vodi. Tada, jedan od glavnih problema o kojima je govorio bio je veliki krivolov.
„U prošlosti, kada je u pitanju rijeka Buna, istraživanja u kojima sam i sam sudjelovao su pokazala da je bakterija Esherichia Coli prisutna u rijeci još od izvora, a poznato je da jako puno ljudi u Blagaju koristi i pije tu vodu, što nije preporučljivo. Kada je u pitanju rijeka Neretva, prije nekih desetak godina, točnije, prije nego što je mreža kolektora urađena, jer je kanalizacija danas spojena u mrežu kolektora, u Mahali i u donjem dijelu toka rijeke Neretve bio je prisutan veliki broj bakterija koje se nalaze u fekalijama“, rekao je Riđanović za Hercegovina.info.
Idemo u boljem smjeru
Ipak, što se tiče današnje situacije s kvalitetom vode, mišljenja je da je ona puno bolja.
„Inače, Neretva po fizičko-kemijskim karakteristikama je izuzetno povoljna, ali što se tiče bakterioloških karakteristika, u prošlosti je situacija bila izuzetno zabrinjavajuća sve do bunskih kanala. Danas, idemo u boljem smjeru“, istaknuo je on.
U našim rijekama trenutno imamo dvije vrste riba koje su kritično ugrožene, a to su mekousna pastrmka i glavatica. Na sve to je utjecao nesavjesni ribolov pojedinaca, ali Riđanović naglašava da je i na to djelomično stavljena točka.
„Nekad u prošlosti, bilo je jako puno krivolova i ilegalnog izlovljavanja tih vrsta, međutim, danas društva jako dobro obavljaju svoj posao i kontrole i mislim da su suzbili krivolov ove vrste. Puno vremena provode kontrolirajući obje rijeke i zbog toga je napredak vidljiv“, kazao je Riđanović za naš portal.
Kupanje u rijekama je skoro pa nemoguće zabraniti, ali situacija je sada dosta povoljnija i za to.
„Kolektori nisu do kraja urađeni, ali većina kanalizacijskih odvoda ide u ovaj sustav, tako da je influent tih kanalizacijskih voda drastično smanjen i ne bi trebalo biti problema“, objasnio je Riđanović.
Inače, riba koja je stavljena na IUCN-ovu crvenu listu kao kritično ugrožena vrsta i ukoliko je ulovljena, ona mora biti vraćena natrag u vodu, što je i pravilo po reviziji ribolovne osnove. Svih ovih godina, što zbog krivolova, što zbog prekomjernog izlova, evidentan je znatan pad populacije, u cijelom toku Neretve, kako mekousne pastrmke tako i glavatice.
Ranije je za naš portal na pitanje što činiti kako bi se stanje popravilo i spasile ugrožene vrste, prof. dr. Riđanović odgovorio kako bi trebalo Neretvu puno više kontrolirati i uvesti mjere kada je u pitanju izlovljavanje ribe.
„Ribočuvari rade svoj posao, ali problem su večernji sati. Puno je problema na području Žitomislića gdje se riba ubija strujom i mrežama. Imali smo primjer fotografije koja je prije nekoliko dana postavljena na Facebook, a na njoj se može vidjeti mekousna pastrmka evidentno ubijena strujom. To je veliki problem. Treba pooštriti mjere i kazne za krivolov“, rekao je tada Riđanović, a izgleda da su njegovi savjeti makar djelomično i usvojeni.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
