Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uputilo je Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH prijedlog za imenovanje članova Povjerenstva za stručnu ocjenu za izdavanje urbanističke suglasnosti u skladu sa Zakonom o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska.
Imenovani članovi Povjerenstva
U skladu sa zakonom, Povjerenstvo čine predstavnici Federalnog ministarstva prostornog uređenja te kantonalnih ministarstava prostornog uređenja iz županija kroz koje prolazi trasa plinovoda. Na temelju zaprimljenih prijedloga, imenovani su:
Ivan Topić, dipl.ing.građ. – Federalno ministarstvo prostornog uređenja
Munevera Ivković, dipl.ing.građ. – Hercegovačko-neretvanska županija
Marijan Gelo, dipl.ing.građ. – Hercegbosanska županija
Vladislav Vavra, dipl.ing.arh. – Srednjobosanska županija
Veronika Galić, dipl.ing.građ. – Zapadnohercegovačka županija
Ovim potezom, usprkos političkoj bazi priče, zakon je počeo dobivati institucionalnu provedbu.
Zakon koji je preglasao Hrvate, a kojeg sada provode hrvatski ministri
Zakon o plinskoj interkonekciji usvojen je u oba doma Parlamenta FBiH nakon preglasavanja hrvatskih zastupnika, što je izazvalo burne reakcije i otvorene kritike hrvatskih političkih predstavnika. Posebno je snažan otpor pružio HDZ BiH, a predsjednik stranke Dragan Čović najavio je tada da “projekt nema šanse da se realizira dok se zakon ne korigira”.
Međutim, dokumentacija koja je nedavno dostavljena Parlamentu Federacije BiH pokazuje suprotno – projekt je krenuo bez ikakvih korekcija, a u njegovoj provedbi aktivno sudjeluju upravo županije s hrvatskom većinom i njihova ministarstva.
UNATOČ PROTIVLJENJU HDZ-a Bradara potpisala Zakon o južnoj interkonekciji
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, koja je potpredsjednica HDZBiH, 10. veljače je potpisala ukaz o proglašenju Zakona o plinovodu ‘Južna interkonekcija BiH i Hrvatska’, saznaje Fokus…
Što se dogodilo s korekcijama zakona?
Nakon što su hrvatske stranke u FBiH ostale preglasane, iz HDZ-a BiH dolazile su poruke da će zakon biti blokiran sve dok se ne osiguraju mehanizmi upravljanja putem nove javne kompanije sa sjedištem u Mostaru. Međutim, stvarnost na terenu pokazuje da je, unatoč najavama Zakon ostao na snazi bez izmjena, Povjerenstvo formirano sukladno zakonu, te hrvatski predstavnici aktivno sudjeluju u provedbi projekta koji institucionalno napreduje, bez korekcija koje su najavljivane kao preduvjet za suradnju.
Na nedavnim javnim istupima, Čović je najavio da će se „sjesti s partnerima“ i „korigirati zakon“, no istovremeno su županijska ministarstva pod hrvatskom upravom već imenovala svoje članove u Povjerenstvo, a dokumentacija potvrđuje punu suradnju s Vladom FBiH.
PREGLASAN HDZ Dom naroda Parlamenta Federacije BiH Južnu interkonekciju izglasao kao prvu točku dnevnog reda
Na današnjoj izvanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH raspravlja se o Prijedlogu zakona o plinovodu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska”. Ovaj zakon, koji je…
Također, Čović je tijekom Gospodarskog sajma u Mostaru izjavio da će se projekt ubrzati uz uključivanje hrvatske firme Plinacro te izmjene zakona koje bi osigurale hrvatski utjecaj, ali proces imenovanja članova Komisije pokazuje da projekt već ide svojim tijekom – prema slovu važećeg zakona.
O projektu Južne interkonekcije
Riječ je o strateškom projektu kojim bi se BiH plinski povezala s Hrvatskom i LNG terminalom u Omišlju, čime bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu koji dolazi preko Gazproma. Ulogu operatera na bh. strani ima BH-Gas, dok hrvatski partner Plinacro prepoznaje projekt kao važan korak u energetskoj sigurnosti regije.
Južna interkonekcija je strateški infrastrukturni projekt kojim se planira izgradnja plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj do Novog Travnika u Bosni i Hercegovini. Projekt ima za cilj diverzifikaciju izvora i pravaca opskrbe prirodnim plinom za Bosnu i Hercegovinu, koja je trenutno u potpunosti ovisna o plinu iz Rusije, preko pravca koji ide kroz Srbiju i entitet Republika Srpska.
Trasa plinovoda prolazi kroz Posušje, Tomislavgrad, Šuicu, Kupres, Bugojno i završava u Novom Travniku. Ukupna duljina iznosi približno 180 kilometara, od čega se oko 160 kilometara nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine. Planirani kapacitet plinovoda iznosi oko jednu milijardu kubnih metara plina godišnje, što bi trebalo pokriti značajan dio potreba Federacije BiH.
NOVA ANALIZA ‘Plinovod južna interkonekcija je predimenzioniran i upitan projekt koji možda nikada neće biti realiziran’
Plinovod Južna interkonekcija, koji bi trebao prenositi američki ukapljeni plin (LNG) s terminala na Krku prema Bosni i Hercegovini, predstavlja predimenzioniran projekt s upitnom isplativošću…
Projekt je važan iz više razloga: osigurava energetsku sigurnost zemlje, doprinosi procesu dekarbonizacije kroz prelazak na plin kao prijelazno gorivo, te omogućava izravnu vezu s hrvatskim plinskim sustavom i LNG terminalom u Omišlju. Projekt ima i snažnu političku i međunarodnu dimenziju, s obzirom na to da ga podržavaju Europska unija, Europska investicijska banka i Zapadnobalkanski investicijski okvir (WBIF).
Politička pozadina projekta izazvala je podjele unutar Federacije BiH. Zakon o južnoj interkonekciji donesen je u oba doma Parlamenta FBiH bez podrške hrvatskih stranaka, koje su zahtijevale da se izgradnjom i upravljanjem plinovodom bavi nova javna kompanija sa sjedištem u Mostaru. S druge strane, stranke bošnjačkog bloka i bivši američki veleposlanik Michael Murphy inzistirali su da operater ostane BH-Gas iz Sarajeva. Usprkos sporu, zakon je usvojen i stupio je na snagu bez izmjena, a njegovo provođenje već je započelo kroz imenovanje Povjerenstva za izdavanje urbanističke suglasnosti.
MINISTAR ENERGETIKE FBiH Tvrtka BH Gas će dovesti plin do županija, a svaka od njih će imati svoje distribucijske tvrtke
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić pozdravio je usvajanje Zakona o južnoj interkonekciji te je u izjavi za Raport najavio širenje plinske mreže diljem Federacije…
Dok se politička scena bavi interpretacijama i najavama izmjena zakona, dokumenti jasno pokazuju da se projekt Južne interkonekcije provodi bez odgode i uz puno sudjelovanje hrvatskih županija, unatoč ranijim prijetnjama blokadama i bojkotima.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
