Ilustracija/Hercegovina.info
Iako turistička sezona na pragu donosi nadu za bolju popunjenost smještaja i pune terase ugostiteljskih objekata, realnost onih koji nose najveći teret turizma ugostitelja znatno je složenija. Hercegovina se, unatoč potencijalu, suočava s kroničnim nedostatkom radne snage, posebice u ugostiteljskom sektoru. O aktualnoj situaciji razgovarali smo sa Stjepanom Primorcem, predsjednikom Turističkog klastera Hercegovina i predsjednikom Udruge za turizam pri Gospodarskoj komori Federacije BiH.
Sezona bez većih pomaka
Prema njegovim riječima, stanje na tržištu rada stagnira već godinama, bez većih pomaka koji bi donijeli olakšanje poslodavcima.
“Nema nikakvih značajnijih promjena za razliku od proteklih nekoliko godina. Cijelo postkorona razdoblje je jednako. Imamo jedan dio ugostitelja koji se stabilizirao, ali za većinu njih stanje s radnom snagom je kritično. Na tržištu je nedovoljan broj ljudi. S druge strane početak sezone na Jadranu odvuče dio onih neodlučnih, pa dolazi do nedostatka ljudi u Hercegovini”, kaže Primorac za Hercegovina.info.
Stranci i dalje zaobilaze Hercegovinu
Na pitanje ima li radnika iz stranih zemalja, Primorac pojašnjava da se radi o zanemarivo malom broju, posebno u usporedbi s Hrvatskom i drugim razvijenim turističkim destinacijama.
“Ima, no to je mali broj, ni približno kao u Hrvatskoj i drugim udarnim destinacijama. Radnici iz stranih zemalja biraju lokacije na kojima su bolje plaće, a Jadran je tu puno snažniji nego Hercegovina. Ovdje imamo tek nešto Filipinaca”.
Mladi čine okosnicu sezone
Hercegovačka turistička sezona tradicionalno se oslanja na mlade – studente i srednjoškolce, koji često prvi put ulaze u svijet rada upravo kroz sezonski angažman.
“Sezona se bazira na studentima koji rade sezonski, ali i učenicima završnih razreda ugostiteljskih smjerova. Mladi kuhari i konobari su za naše prilike, kao početnici i neiskusni, relativno dobro plaćeni. To im je neka odskočna daska za daljnji put u ovom smjeru u kojem se razvijaju kroz školovanje”, ističe Primorac.
Radna snaga iz Srbije i Republike Srpske
Dio kadra dolazi i iz regije, no ni ti brojevi nisu dovoljno visoki da pokriju potrebe tržišta.
“Ima jedan dio, ali nisu to neke značajne brojke, ništa značajnije od kadra koji dolazi iz Srbije. Prvenstveno tu mislim na kuhare. Postoji jedan dio njih koji dolazi iz Republike Srpske, ali pogotovo iz Srbije. Tu naglasak stavljam na roštilj majstore, dok konobari iz te zemlje dolaze u znatno manjoj mjeri”.
Ogroman deficit radne snage
Najalarmantniji podatak dolazi iz samog Turističkog klastera Hercegovine. Brojka nedostajućih radnika u ugostiteljstvu otkriva dubinu problema.
“Ono što mi okvirno znamo kroz Turistički klaster, samo za ovaj prostor Hercegovine, nedostaje nam oko 2000 konobara i kuhara koji bi se mogli zaposliti. U tom slučaju ne bi bilo ovoliko prostora za studente i završne srednjoškolce”, kaže.
Koliko zarađuju kuhari i konobari?
Iako radna snaga nedostaje, Primorac ističe da su plaće u ovom sektoru – za početnike – bolje nego što bi se očekivalo.
“Kuhari, chefovi, se kreću između 3000 i 4000 maraka plaće, dok njihova pomoćna radna snaga u kuhinji je od 1500 maraka, pa naviše. Kada su u pitanju konobari oni su u rasponu od 1500 do 2000 maraka. Oni pak imaju svoje prednosti, a tu govorimo o napojnicama”, zaključio je Stjepan Primorac.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
