Agencija za bankarstvo Republike Srpske je nedavno dala hrvatskoj kompaniji Aircash licencu za poslovanje u ovom bh. entitetu. To znači da će građani ovog dijela Bosne i Hercegovine uskoro moći koristiti digitalni novčanik spomenute kompanije koja posluje širom Europe.
Razlog za to jest što RS ima zakonodavstvo koje prepoznaje elektronski novac. Digitalnim novčanikom se smanjuje ovisnost o bankama te se financijske usluge čine dostupnijim, jeftinijim i bržim.
Naime, on omogućava sigurno i lako internetsko (online) plaćanje, međunarodne online transfere novca, kao i veliki broj lokacija za uplatu i isplatu gotovine. Primjera radi, uplata i isplata gotovine može se vršiti u marketima i benzinskim crpkama. Kako tvrde iz Aircasha, koji će biti prvi izdavač elektronskog novca u Bosni i Hercegovini, samo oni nude čak 200.000 lokacija na kojima je moguće dopuniti svoj račun.
FBiH nema zakonodavstvo za elektronski novac
Usprkos tome što elektronski novac postoji nekoliko godina i usprkos značajnim prednostima elektronskog novca, Federacija Bosne i Hercegovine još nema zakonodavstvo kojim bi se omogućilo njegovo korištenje. Ne postoje naznake da bi se to uskoro moglo promijeniti.
Ekonomist, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Admir Čavalić (SBiH) je izjavio za Klix.ba kako ni on nema informaciju o tome da se razmatra ovo pitanje.
“Niti je bilo na dnevnom redu, niti je u parlamentarnoj proceduri. Govorim o zakonu o elektronskom novcu. Niti se bilo što radi i u oblasti investiranja u kriptovalute, što se više veže za Komisiju za vrijednosne papire FBiH. Kada je u pitanju elektronski novac, onda se to više veže za Agenciju za bankarstvo FBiH ako pratimo RS. Dakle, ta agencija bi trebala regulirati tu oblast. Nema posebnih inicijativa od Vlade, nadležnog Ministarstva financija, Parlamenta i Agencije za bankarstvo koja bi preuzela taj zadatak”, dodaje.
Kao mogući razlog zašto je ovo slučaj istaknuo je to što bi se elektronskim novcem dobrim dijelom zaobilazile banke.
“Možda bankarski sektor ima određenog interesa da se odugovlači s tim procesima”, naveo je.
Govoreći o tome zašto je u RS-u omogućeno korištenje elektronskog novca, Čavalić je napomenuo da za to možda postoje politički motivi da se zaobiđu banke.
“Ekonomski promatrano, banka je samo jedan od posrednika. Kao ekonomist govorim da ne treba favorizirati, monopolizirati banke u financijskom sustavu. Naš financijski sustav je bankocentričan”, podsjetio je.
Međutim, ukazao je kako su mnogi dužnosnici u RS-u pod sankcijama pojedinih stranih država te da neki od njih žele zaobići te sankcije korištenjem mogućnosti elektronskog novca.
Napomenuo je i da elektronski novac ne treba promatrati samo u tom kontekstu, već kao nešto sasvim normalno i dobro za građane, gospodarstvo i konkurentnost. Dakle, smatra da trebaju postojati alternative za skladištenje, čuvanje i transakciju novca uz niže naknade.
Što kažu banke
Direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanic upitan je protive li se banke uvođenju digitalnog novca u FBiH.
“Bankarski sektor aktivno podržava razvoj digitalnih sustava i digitalnih usluga te prednjači u digitalizaciji financijskog sektora. Banke su već godinama pioniri digitalne transformacije, kontinuirano ulažući u inovativna rješenja kojima se korisnicima omogućavaju brže, sigurnije i efikasnije financijske transakcije. Digitalno bankarstvo, mobilna i internetska plaćanja, samo su neki od primjera kako banke unapređuju financijski sektor i prilagođavaju ga suvremenim potrebama korisnika”, napomenuo je.
Kako je naglasio Ražanica, podržavaju razvoj digitalnih rješenja jer se time dodatno potiču da unaprjeđuju svoje usluge i nude veću korist klijentima.
“Važno je podsjetiti da banke posluju u strogo reguliranom okruženju, pod stalnim nadzorom nadležnih institucija, uz visok nivo zaštite korisničkih sredstava i transakcija. Zbog toga je ključno osigurati da svi korisnici financijskih usluga u potpunosti posluju u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima kako bi se zadobili sigurnost i povjerenje korisnika te transparentnost. Regulativa je temelj stabilnog financijskog sustava i njenim dosljednim nadzorom osiguravaju se ravnopravni uvjeti poslovanja za sve subjekte, ali i zaštita korisnika financijskih usluga”, dodaje.
Uvjerava u to da je bankarski sektor spreman za još brži proces inovacija, unaprjeđenja i digitalizacije. Međutim, kako je i on podsjetio, napredak u ovom segmentu ne zavisi isključivo od banaka, već i od regulative, koja se ne odnosi samo na bankarski sektor, već i na širi institucionalni okvir.
“Digitalizacija financijskih usluga, koja uključuje, ali se ne odnosi primarno na elektronski novac, zahtijeva inicijativu, koordinaciju i podršku drugih institucija kroz odgovarajuće zakonske propise kojima će se omogućiti nesmetan prijelaz na digitalno poslovanje. To znači da je ključno da regulatorne i zakonodavne inicijative prate tehnološke promjene i tržište, čime bi se ubrzala implementacija suvremenih digitalnih rješenja”, ocijenio je.
I Ražanica je ukazao na to da još nema naznaka da će u FBiH biti usvojen Zakon o elektronskom novcu koji drugi entitet ima. Vjeruje da će se stvoriti uvjeti za dosljednu primjenu modernih zakonskih rješenja u cijeloj državi.
