Hrvatska neće morati vraćati nikakva neiskorištena sredstva iz europskog fonda Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), namijenjenih izgradnji i dogradnji osnovnih škola. Također, i dalje ostajemo pri tome da se do 2027. godine mogu provesti potrebni infrastrukturni radovi potrebni za prelazak svih osnovnih škola na jednosmjensku nastavu, a što je preduvjet da u svima njima od 2027./2028. krene projekt cjelodnevne škole. No to ne ovisi samo o nama.
Tako bi se ukratko mogao prenijeti (oprezan?) odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) ministra Radovana Fuchsa o temi o kojoj je nedavno izjavu novinarima dao i njegov državni tajnik Stipe Mamić. Ovu je problematiku, naime, početkom godine aktualizirao Državni ured za reviziju, koji je u svome Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti – Korištenje sredstava raspoloživih iz Mehanizma za oporavak i otpornost u Republici Hrvatskoj, među ostalim, izrazio skepsu da će MZOM, u čijoj je nadležnosti ulaganje u izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave, uspjeti – da se poslužimo kolokvijalnim terminom – “odraditi” svoj dio obveza u tom procesu u okviru zadanih rokova.
Problemi: manjak kadrova i rokovi
Državna revizija, naime, dvoji o mogućnosti da se ambiciozno najavljeni plan najprije prelaska rada svih osnovnih škola u jednu smjenu do 2027. godine, a time i pokretanje cjelodnevne škole u čitavoj Hrvatskoj, uopće mogu ostvariti u ozračju uočenih problema. Iako je u međuvremenu revizija utvrdila kako je manjak administrativnih kapaciteta Ministarstva vezanih za postupke izdavanja suglasnosti potencijalnim korisnicima (djelomično) otklonjen – to jest “Ministarstvo je, u suradnji s Upravom Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, dogovorilo suradnju s nekoliko mlađih zaposlenika Fakulteta (asistenata) koji sudjeluju u pregledu i obradi dostavljenih idejnih rješenja/projekata i/ili glavnih projekata škola, čime se ubrzala procedura izdavanja potrebnih suglasnosti” – time nisu riješeni svi potencijalni “usporivači” procesa.
– Iako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, postupanjem po preporuci Državnog ureda za reviziju, uspjelo ubrzati proces odobravanja suglasnosti, Državni ured za reviziju je mišljenja da i dalje postoji opravdani rizik da zainteresirani prijavitelji neće stići dostaviti sve projektne prijedloge do definiranog roka za podnošenje projektnih prijedloga (31. ožujka 2025.) i/ili da se neće stići provesti planirani projekti pa time ni iskoristiti ukupno raspoloživa sredstva (bespovratna sredstva + zajam) do sredine 2026. (kada završava provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti), s obzirom na to da je do 31. listopada 2024. ugovoreno tek osam posto ukupno raspoloživih sredstava (34,3 posto raspoloživih bespovratnih sredstava) za izgradnju/dogradnju 29 osnovnih škola/sportskih dvorana od 619 osnovnih škola u Republici Hrvatskoj koje rade u više smjena, odnosno 411 škola koje nemaju sportsku dvoranu – doslovan je citat iz izvješća Državne revizije.
Drugim riječima, oni izražavaju bojazan i sumnju u provedbu cijelog procesa unutar najavljenih rokova, kao i to da sredstava za tu namjenu neće biti iskorištena, a to bi znatno utjecalo i na pomicanje planiranog roka za uvođenje cjelodnevne, jednosmjenske škole od školske godine 2027./2028.
Naime, podsjetimo, nakon što je taj projekt od školske godine 2023./2024. eksperimentalno uveden u ukupno 62 osnovne škole, Ministarstvo je ambiciozno najavljivalo kako će se bespovratnim sredstvima iz NPOO-a, uz ona dodatna iz zajma, tamo gdje bude potrebno, izgraditi, dograditi i rekonstruirati osnovnoškolski kapaciteti kako bi nakon isteka četverogodišnjeg eksperimentalnog razdoblja cjelodnevna škola trebala krenuti u svim osnovnim školama u Hrvatskoj.
Ministarstvo: ‘Iskoristit ćemo sva sredstva‘
Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, međutim, odbacuju te dvojbe, unatoč tome što – a to se čini iz njihova odgovora – ne isključuju mogućnost da u nekim sredinama doista svi potrebni radovi neće moći biti završeni do 2027. godine. Njihove argumente pokušat ćemo objasniti što je jasnije moguće.
Najprije, europski novac.
– Ne postoji mogućnost povrata neiskorištenih sredstava jer će sva bespovratna sredstva biti iskorištena. Naime od 1,3 milijarde eura, 300 milijuna eura su bespovratna sredstva, a oko milijardu je zajam. Bespovratna sredstva će biti potrošena u cijelosti, a ako dio kreditnih sredstava ne bude utrošen u cijelosti, taj dio sredstava može se supstituirati novim zajmom po istim ili sličnim uvjetima, što znači da neće biti štete za državni proračun. Eventualna penalizacija za neko kašnjenje rezultirala bi uskraćivanjem dijela zajma, ali u tom slučaju taj bismo dio zamijenili za drugi dio zajma po nekim drukčijim kriterijima – odgovor je koji su dostavili iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Naime, kako su dodatno pojasnili, u programiranju projekta navedeno je kako bi indikator uspješnosti za potrošnju bespovratnih 300 milijuna eura trebao biti taj da do 2028. godine 70 posto osnovnoškolske djece pohađa škole u jednoj smjeni, dok bi sredstva zajma trebala dodatno pomoći da tijekom iste godine broj takvih učenika (a time i škola) bude stopostotan.
Kako su u međuvremenu, od razdoblja državne provedbe državne revizije, učinjeni brojni iskoraci kako bi se proces ubrzao, tvrde u MZOM-u, već je sada očigledno da će velik dio tih sredstava – a osobito onih bespovratnih – sigurno biti potrošen na planirana infrastrukturna ulaganja u škole i sportske dvorane.
– MZOM je u skladu s nalazom revizije poduzeo kadrovske, proceduralne i organizacijske korake kako bi svim osnivačima škola (županijama i gradovima) omogućio pravovremenu prijavu na poziv, provedbe postupaka javne nabave i realizaciju ugovora o javnoj nabavi. MZOM je angažirao dodatne stručnjake Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta te su se procesi maksimalno ubrzali. Dosad je izdano suglasnosti na idejna rješenja za oko 544.000 novih kvadrata školskog prostora. Također su na Poziv zaprimljene 133 prijave za 106 škola i 83 sportske dvorane ukupne vrijednosti preko 624 milijuna eura – ističu iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, prema čijim projekcijama bi samo na osnovi tih odobrenih suglasnosti “debelo” trebao biti potrošen iznos bespovratnih sredstava, te su na temelju samo tih suglasnosti stvoreni uvjeti da gotovo 90 posto učenika osnovnih škola pohađa škole u jednoj smjeni.
Produljeni rokovi
A sada o rokovima.
Ministarstvo je, kako su izvijestili, “svjesno realno potrebnih rokova, u suradnji s drugim odgovornim/uključenim državnim tijelima (ministarstvima i agencijama), usvojilo 5. Izmjene Poziva za osnovne škole – NPOO, kojima su izvršene (ključne) izmjene u Uputama za prijavitelje. Tako su neki rokovi pomaknuti i to na način da je, umjesto do kraja ožujka ove godine, rok za podnošenje projektnih prijava produljen do 30. rujna 2025. godine. Također, novi rok za provedbu projekta produljen je do 31. prosinca 2027. godine, a razdoblja prihvatljivosti izdataka do 30. lipnja 2028. godine”. Uz to navode:
– Korisnici koji su sklopili ugovore po odredbama prethodno važećih Uputa za prijavitelje bit će u mogućnosti zatražiti izmjenu ugovora o bespovratnim sredstvima u dijelu razdoblja provedbe projekta i razdoblja prihvatljivosti izdataka.
Iako i “odokativno” neki rokovi sugeriraju da bi cijeli proces uvođenja cjelodnevne škole u svim osnovnim školama od 2027./2028. godine stvarno mogao biti odgođen, iz Ministarstva tvrde kako su ti rokovi stavljeni kao krajnji te da vjeruju kako će osnivači i škole biti spremni i prije toga roka. Osim toga, kako objašnjavaju, neće svih 619 osnovnih škola koje trenutno rade u više smjena trebati dograđivati i izgrađivati nove kapacitete kako bi prešle na jednosmjenski rad.
– Taj će se cilj moći ispuniti i na način da se u nekome, osobito većem gradu ili mjestu, izgradi samo jedna nova škola te da u nju prijeđe dio djece, pa bi se i na taj način rasteretile ostale škole. Osnivači već sada imaju mogućnost svake godine, prema potrebama, promijeniti upisna područja, pa negdje možda i neće trebati veći radovi na izgradnji ili dogradnji škola – objašnjavaju u Ministarstvu.
Odgovornost na gradonačelnicima i županima
No sada se vraćamo na ključno pitanje: hoće li 2027./2028. godine napokon krenuti cjelodnevna škola u čitavoj Hrvatskoj i hoće li sve osnovne škole raditi u jednoj smjeni?
– Kako je ovo ogroman projekt s puno rizika, trenutno nam je najveći problem nekoliko najvećih gradova, koji imaju problema s prostornoplanskim uvjetima i vlasništvom parcela. Radi se o manje od osam posto škola te smo upravo radi toga značajno produljili rokove razdoblja prihvatljivosti izdataka te je novi rok do 30. lipnja 2028. godine – odgovaraju iz Ministarstva ministra Fuchsa.
Dakle, moguće je da ćemo rok za cjelodnevnu školu morati pomaknuti? – inzistirali smo na odgovoru Ministarstva:
– Očekujemo kako će svi osnivači škola u najkraćem mogućem roku stvoriti zakonske, urbanističke i prostorne preduvjete za realizaciju planiranih/potrebnih projekata te da će isto ostvariti do 2027. godine. Odgovornost je županija i gradova osigurati ove pretpostavke. Ministarstvo im u tome pomaže. Vjerujemo da niti jedan gradonačelnik neće dopustiti da uz financijska sredstva koja im je osigurala Vlada budu jedini kojima i nakon 2027. godina osnovne škole neće raditi u jednoj smjeni – prebacilo je Ministarstvo “lopticu” na osnivače.
